Nedjelja, 7 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Mustafa Kamenjaš, član porodice stradalih iz Stupnog Dola i jedan od organizatora obilježavanja godišnjice kaže da se svaki dan budi sa sjećanjem na dan kada je saznao za zločin i stravična stradanja njegove rodbine i prijatelja.

„Sjećam se, teško mi je bilo, vidjeli smo da se dešava nešto, nismo mogli znati šta će se desiti, slutili nismo da će biti u tolikom obimu na nejači, ženama, djeci. Nemoćni smo bili, a kompletno selo je zbrisano s karte“, ispričao je on.

Maršom mira „Trasa spasa“, obilaskom mezarja i polaganjem cvijeća na spomen česmi žrtvama zločina u četvrtak će “Udruženje logoraša 23.oktobar” , Mjesna zajednica Stupni Do, Medžlis Islamske Zajednice, sa Udruženjima “Žene Stupnog Dola” i „Preporod” obilježiti godišnjicu zločina u Stupnom Dolu i Varešu. Kamenjaš kaže da je to način da spriječe da se zločin zaboravi.

„Želimo da svake godine podsjetimo na strašne stvari koje su se dešavale u našem okruženju, da buduće generacije pamte i da nikad ne ponove stvari koje su se dešavale nama u tom periodu“, kazao je on.

Iako potpuno spaljeno, selo je nakon rata obnovljno, a dio mještana se odlučio vratiti i nastaviti život. Kamenjaš to vidi kao ljubav prema rodnom mjestu i sjećanjima koja žele sačuvati boravkom na svojoj zemlji.

„Težak je život u Stupnom Dolu, infrastrukturno je selo obnovljeno i život se vratio, u više faza je to sređeno, ali povratnici žive život s pečatom, oni ga nose duboko u svojim dušama sa sjećanjem na najmilije“, kazao je on.

Pripadnici jedinica “Apostoli” i “Maturice” Hrvatskog vijeća obrane (HVO) su 23. oktobra 1993. godine u selu Stupni Do kod Vareša ubili 38 osoba, a neke od njih žive zapalili, među njima starije mještane, te djecu od dvije, tri i devet godina. Selo od 70-ak kuća potpuno je zapaljeno i razoreno.

„U gradu je tada ubijeno šest žrtava i jedna je pronađena u Zvijezdi“, kazao je Kamenjaš.

On dodaje kako porodicama i preživjelima najteže padaju negiranja zločina.

„Svi koji su uradili te stvari danas ih negiraju i mi smo svjesni toga. Iako Vareš ima svjetliji primjer suživota, negiranja ima, a mi živimo s pitanjem zašto to rade nakon svega što smo proživjeli“, kazao je on.

Haški tribunal je zbog zločina u Stupnom Dolu osudio Ivicu Rajića, bivšeg zapovjednika Operativne zone HVO-a u Kiseljaku, na 12 godina zatvora nakon priznanja krivice, kao i šestoricu bivših političkih i vojnih zvaničnika takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora.

Državni sud je na 15 godina zatvora osudio Miroslava Anića zvanog Firga, bivšeg pripadnika Jedinice za posebne namjene “Maturice“ u sastavu brigade HVO-a “Ban Josip Jelačić“ iz Kiseljaka, dok su presudama kantonalnih sudova osuđeni još jedan bivši pripadnik “Maturica“ – Dominik Ilijašević zvani Como na 14 i nekadašnji pripadnik vareškog HVO-a Ermin Ćurtić na pet i po godina. Ilijašević je prije 11 godina iskoristio zavodske pogodnosti i pobjegao u Hrvatsku.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura