Schmidt je na početku svog obraćanja kazao da je ovo njegov posljednji izvještaj koji podnosi Vijeću i naglasio da se BiH nalazi na raskrsnici – ili će krenuti putem institucionalnog jačanja, vladavine prava i evropskih standarda upravljanja, ili će nastaviti putem stagnacije i političkih blokada.
“Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnom krizom institucionalne funkcionalnosti i odgovornosti, što direktno utiče na kvalitet uprave i svakodnevni život građana. Posebno zabrinjava činjenica da svjedočimo namjernim pokušajima slabljenja i dekonstruisanja institucija na državnom nivou, kao i opstrukcijama koje sprečavaju njihovo normalno funkcionisanje”, rekao je Schmidt.
U svom izvještaju istakao je prioritete za ovu godinu, odnosno očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, pitanje državne imovine, unapređenje izbornih tehnologija i integriteta izbornog procesa uoči izbora planiranih za oktobar 2026. godine.
“Dejtonski mirovni sporazum donio je mir BiH, ali se ustavni poredak i dalje slabi iznutra. Različita tumačenja Daytona dovode do neprovođenja odluka najviših sudova, konstantnih blokada i opstrukcija rada državnih institucija. Time se dodatno širi narativ da Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati kao država”, pojasnio je Schmidt.
Nepovjerenje među političkim akterima, degradirajući narativi i kontinuirano slabljenje međusobne saradnje, prema njegovim riječima, predstavljaju ozbiljan problem za stabilnost zemlje. Posebno zabrinjava retorika koja BiH prikazuje kao prostor sukoba civilizacija, čime se dodatno podižu tenzije i jačaju strahovi među građanima.
“Takvi narativi predstavljaju iskrivljavanje stvarnosti i otvaraju prostor ekstremističkim grupama, kojima se ne smije dozvoliti da uzmu korijena”, rekao je Schmidt.
Kazao je da je primjetna uloga predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i njegove retorike, naročito u naglašavanju odbijanja prihvatanja multietničnosti entiteta Republike Srpske.
“Negiranje multietničkog karaktera BiH dovelo je do sistemskog isključivanja određenih zajednica, čime se ne krše samo osnovna ljudska prava nego se i otežava povratak izbjeglica i raseljenih lica u skladu s Aneksom 7 Dejtonskog sporazuma”, kazao je Schmidt.
Naveo je da se može vidjeti u dopisu koji su uputili predstavnici bošnjačkog naroda iz Republike Srpske brojna pitanja koja se odnose na institucionalnu diskriminaciju, položaj konstitutivnih naroda i manjina, pristrasne postupke pri zapošljavanju i obrazovanju, ograničavanje slobode izražavanja, kao i veličanje ratnih zločinaca.
“Slobodni i fer izbori od suštinskog su značaja za demokratiju i povjerenje građana u institucije”, naglasio je visoki predstavnik u BiH i dodao da su izbori u oktobru 2026. ključni, te je pozvao sve političke aktere da ne dozvole destruktivnim politikama da ugroze stabilnost i budućnost zemlje.
“Kada je riječ o državnoj imovini, napredak i dalje izostaje. Ovo pitanje direktno utiče na ekonomski razvoj, investicije i stvaranje pravne sigurnosti. Rješavanje pitanja državne imovine od javnog je interesa i od suštinske važnosti za funkcionalnost države”, naglasio je Schmidt.
Objasnio je da je država suočena s političkim neizvjesnostima i ekonomskim izazovima, zbog čega će javna sredstva biti pod dodatnim pritiskom i u budućnosti. Istovremeno, ekonomsko jačanje zemlje mora biti prioritet jer ono doprinosi i društvenoj koheziji.
Osvrnuo se i na medijske slobode i rad nevladinih organizacija, naročito u Republici Srpskoj, koji i dalje izazivaju zabrinutost.
“Civilno društvo suočava se s pritiscima i pokušajima ograničavanja slobode izražavanja i djelovanja, dok izostaje konstruktivan dijalog političkih aktera”, kazao je.
Potcrtao je da je BiH na evropskom putu, te da se zemlja suočava s erozijom društvene kohezije, ali da građani i dalje pokazuju otpornost i sposobnost da idu naprijed uprkos podjelama i nacionalističkoj retorici.
“Ekstremistički glasovi jesu glasni, ali ne predstavljaju većinu građana”, kazao je Schmidt i napomenuo da je Vijeće 1995. godine pomoglo da se u BiH rat zaustavi, ali da ima važnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti.
“Institucije uspostavljene Dejtonskim sporazumom moraju biti očuvane i dodatno ojačane, kako bi zemlja nastavila svoj put ka evropskim i euroatlantskim integracijama”, naglasio je.
Istakao je da je sam donio odluku da završi svoj mandat visokog predstavnika u BiH, te da je već pokrenut proces imenovanja njegovog nasljednika i da je došlo vrijeme da BiH ide dalje kako bi se Ured visokog predstavnika u BiH mogao postepeno zatvoriti.
Prije Schmidtovog obraćanja, Anna Evstigneeva, zamjenica stalnog predstavnika Ruske Federacije pri UN-u, usprotivila se prisustvu Schmidta ovom sastanku, pogotovo u ulozi, kako je rekla, “takozvanog visokog predstavnika”. Ona je podsjetila Vijeće sigurnosti da upravo ono Schmidtu nije dalo nikakve ovlasti, te da je on tu poziciju “jednostavno uzurpirao”.
“Želimo naglasiti činjenicu da Schmidt nikada nije imao, niti trenutno ima pravo da govori u ime međunarodne zajednice, niti da podnosi bilo kakve dokumente Vijeću sigurnosti”, rekla je Evstigneeva.
Također je zatražila da se njegovo obraćanje tretira kao lični stav građanina Njemačke, te njegovo prisustvo nazvala “potpuno besmislenim”.
Zamjenik stalnog predstavnika Ujedinjegnog Kraljevstva pri Ujedinjenim nacijama James Kariuki je izrazio zabrinutost zbog opstruiranja rada državnih institucija u BiH.
“Nedavno održani izbori u Republici Srpskoj obilježeni su velikom izbornom prevarom”, kazao je Kariuki i dodao da je međunarodna podrška važna i od vitalnog značaja, ali da se presude Evropskog suda za ljudska prava moraju sprovesti.
Nakon petogodišnjeg mandata, Christian Schmidt je i zvanično objavio da napušta funkciju visokog predstavnika u BiH, na kojoj je od 2021. godine.
Ranije je Schmidt u saopštenju naglasio da BiH ipak nije provela ključne reforme i da nije uspio realizovati program “5+2” i zatvoriti Ured visokog predstavika (OHR). Detektor je objasnio koje od uslova je država ispunila kako bi se zatvorio OHR u Bosni i Hercegovini.
Vasily Nebenzya, predstavnik Ruske Federacije u Vijeću sigurnosti UN-a, na sjednici je naveo da je kritično zdravstveno stanje Ratka Mladića, koji se nalazi u Pritvorskoj jedinici u Haagu.
“Ne razumijemo zašto mu se ne može odobriti prijevremeno puštanje iz humanitarnih razloga, ili barem premještaj u Srbiju radi izdržavanja ostatka kazne. Pozivamo Mehanizam da konačno donese takvu odluku”, rekao je Nebenzya i dodao kako su britanske vlasti stvorile nehumane uslove izdržavanja kazne Radovanu Karadžiću.
Karadžić, nekadašnji predsjednik RS-a, i Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, osuđeni su na doživotne kazne zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina u BiH.
