Utorak, 23 septembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Dragičević je prilikom svjedočenja na ročištu pred Upravnim odjeljenjem Suda BiH naveo da je prije hapšenja živio i radio u Beogradu, kako bi bio blizu svoje djece i unuka. Pojasnio je da je bio oficir u penziji, ali da je radio kao obezbjeđenje u jednoj firmi kako bi porodici pružio bolje uslove za život.

Prilikom posjete supruzi u Višegradu, kako je kazao, bio je uhapšen te je u pritvoru proveo 25 ili 26 dana, dok su mu nakon toga bile izrečene različite mjere zabrane. On je rekao da su se mjere vremenom ukidale jedna po jedna, ali da do presude nije mogao napustiti BiH. Posebne probleme je imao kada mu nisu htjeli u CIPS-u vratiti ličnu kartu, koju je dobio tek u oktobru 2023. godine.

Zbog hapšenja i mjera zabrane, Dragičević je naveo da je imao psihičkih problema i da je bio u šoku.

“Nisam se osjećao normalno nego sam imao psihičkih problema. Razmišljao sam zbog čega je to i koliko će to koštati mene i moju porodicu u smislu zdravlja i života“, rekao je on. Također je dodao da nije mogao posjećivati djecu i unuke, kao i da se nije mogao liječiti zbog problema sa kičmom, jer je posjedovao samo vojno osiguranje u Srbiji.

Na upit Pravobranilaštva da li je mogao preći granicu sa srbijanskom ličnom kartom, Dragičević je odgovorio da možda jeste, ali “da mu nije padalo na pamet“.

Mjere zabrane zbog kojih nije mogao napustiti BiH, kako je naveo, uticale su i na izvor njegove zarade, koji je u tom periodu bila samo penzija jer nije mogao obavljati posao u Srbiji. Pravobranilaštvu je rekao da je čuo da je ta firma sada zatvorena.

Pojasnio je da je penzijom mogao normalno raspolagati prve četiri godine, a nakon prelaska na elektronske lične karte u Srbiji naredne četiri godine nije mogao raspolagati penzijom, jer nije bio u mogućnosti da zamjeni srbijansku ličnu kartu.

“Počeo sam da osjećam da imam psihičkih problema. Smatram da sam prije bio psihički zdrav. Vrijeme je prolazilo, neizvjesnost od presude… Sve više su se psihički problemi usložnjavali“, rekao je on i dodao da mu je od prvog hapšenja gore palo ono pred izricanje prvostepene presude.

Dragičević je pravosnažnom presudom Suda BiH oslobođen odgovornosti da je izdao naređenje za odvođenje civila u Štrpcima, koji su ubijeni na području Višegrada.

Na ovom ročištu vještaci ekonomske i medicinske struke Dragana Lubura i Abdulah Kučukalić ostali su pri svojim nalazima i mišljenjima bez da su ih detaljno izlagali.

Kučukalić je pojasno da je Dragičević imao određenu dijagnozu reakcije prilagođavanja i produženo anksiozno-depresivno stanje, te da je trpio duševnu bol jakog intenziteta 30 dana, srednje četiri, a blagog šest mjeseci.

“Nakon ovog perioda više nije bilo uslova za stavljanja neke psihijatrijske dijagnoze“, pojasnio je Kučukalić i dodao da je moguće da je Dragičević nakon tog perioda trpio stres kao i svaki čovjek.

Vještakinja ekonomske struke Lubura potvrdila je Pravobranilaštvu da nije imala uvid u originalni ugovor o djelu, jer je on korišten kao materijalni dokaz, te da nije vršila pretrage da li naručilac posla uopće egzistira jer to nije bilo predmet vještačenja.

Pomoćnica pravobranioca Nađa Hozić je kazala da se radi o firmi u Srbiji koja je dugo neaktivna, nad kojom je okončan stečajni, a otvoren prinudni likvidacioni postupak.

Za danas je bilo predviđeno saslušanje jednog svjedoka, ali Sud od Ministarstva pravde BiH nije dobio informacije o njegovom pozivu.

Pravni zastupnik Dragičevića se obavezao da će pismenim podneskom urediti tužbeni zahtjev do ročišta koje je zakazano za 29. januar 2026. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Policajci u Sarajevu počeli upotrebljavati kamere na uniformama, godinu dana od početka testiranja
Pojedini policajci u Sarajevu počeli su na uniformama nositi kamere kojima mogu snimati interakciju sa građanima i svoj rad, a ostali policajci bi od četvrtka trebali početi koristiti oko 200 nabavljenih kamera, potvrđeno je Detektoru. Ranija najava i testiranje kamera otvorilo je pitanja kada i kako će se one koristiti.
Bez sistemskog rješavanja problema seksualnog nasilja u BiH
Poricanje genocida i zločina u Bosni i Hercegovini je ukorijenjen u retorici i psihološkim mehanizmima, dok se žrtve silovanja i seksualnog nasilja suočavaju s problemima naplate štete i još ne postoji sistematski napor u smislu pamćenja i podizanja svijesti o ovom problemu, rečeno je na Ljetnoj školi “Žene, mir, sigurnost 2025“.
Kos: Kritički glasovi u BiH i EU su pod pritiskom
Odbrana Dejana Pudara traži ukidanje prvostepene presude