Prema iskazu koji je predočila tužiteljica Marijana Čobović, svjedok Idriz Gerzić je tokom istrage rekao da je u dva navrata svjedočio premlaćivanju zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) ispred kuće u Pištalinama, u kojoj je bio smješten pritvor, kao i Vojna policija.
“To nisu moje riječi, ispituju me i prijete mi. Ja ne znam šta su oni pisali”, rekao je Gerzić, koji je bio pripadnik Vojne policije 511. brigade.
Dodao je da su mu istražioci prijetili zatvorom. U iskazu datom istražiocima Državne agencije za istrage i zaštitu u Banjaluci, svjedok je naveo da ne zna koliko je bilo zarobljenika i da nije ulazio u podrum, ali da je ispred objekta vidio zlostavljanje.
“Gledao sam kako su neki pripadnici Vojne policije izveli zarobljenike i tukli ih drvenim kolčevima, psujući im četničku majku. Neki su bili krvavi… Dalje nisam mogao gledati i otišao sam unutra”, navodi se u iskazu.
Dodaje se da se slično ponovilo poslije dva-tri dana. Među vojnim policajcima koji su učestvovali u fizičkom zlostavljanju naveo je Almira Sefića, Nedžada Čehića, Amira Patkovića, Irfu Velagića, Suada Bužimkića te Rizaha Fajića.
“Sefić je nakon jednog od premlaćivanja ušao i rekao da su dva četnika mrtva”, navodi se u iskazu.
Gerzić je rekao da uopšte ne zna da se tako nešto dogodilo, te da mu je prilikom ispitivanja rečeno: “Potpiši slobodno, niko te neće zvati.” Na pitanja tužiteljice i Odbrana, pojasnio je da je to bio njegov drugi iskaz i da je, kada je išao u Banjaluku, vođen i na poligraf.
Predočen mu je i treći iskaz, dat poslije podizanja optužnice, u kojem je potvrdio da su tačni navodi iz drugog iskaza. Braniteljica Adna Dobojlić kazala je da su Odbrane taj iskaz dobile dan prije suđenja i da je čudno zbog čega je on bio pozvan samo da potvrdi raniji iskaz.
Gerzić je na kraju rekao da osjeća strah i danas prilikom svjedočenja pred Sudom.
Za ubistva najmanje 25 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske optuženi su Senad Bužimkić, Rizah Fajić, Almir Sefić, Ermin Kadić, Irfo Velagić, Suad Nesimović, Nedžad Ćehić i Nermin Porić, čiji je predmet spojen s predmetom protiv Bužimkića. Prema optužnici, oni su bili pripadnici 511. brigade Armije BiH.
Svjedok Nurfet Jogić kazao je da je bio pripadnik Vojne policije i da je jednom ili dva puta sišao u podrum kuće gdje se nalazila grupa zarobljenika s Osmača. Rekao je da nije s njima razgovarao, osim što je jednom starijem čovjeku dao cigarete.
Potvrdio je navode iz istrage da je kasnije čuo da su zarobljeni vojnici pobijeni i da su im tijela na Perni.
Jogić je rekao da je komandir Vojne policije bio Rizah Fajić. Na pitanja branioca Hamdije Veladžića, kazao je da misli da je komandir bio Fajić jer je sjedio u kancelariji komandira, ali da nije vidio naredbu o njegovom imenovanju.
Na pitanja branioca Dinka Veladžića, svjedok je rekao da ne može tvrditi da su vojnici bili zarobljeni na Osmačama, te da misli da su bili pripadnici VRS-a, mada nije vidio obilježja. Tužiteljica je predočila izjavu iz istrage u kojoj je naveo da mu je kolega rekao da su dolje pripadnici VRS-a.
Svjedok Davor Maleš ispričao je kako je saznao da je njegov otac Milutin zarobljen 3. jula 1995. godine.
“Bio je napad na linije koje je držao bataljon u kojem je bio moj otac”, naveo je svjedok.
Dodao je da je čuo da je otac otišao da vidi kada je čuo da mu je sestrić poginuo, a da su poslije nekoliko dana spominjali njegovo ime vojnici s druge strane linije.
“Neko je vikao s druge strane Une da pošaljemo Milutinu cigarete”, rekao je Maleš, dodajući da je kasnije te godine njegov otac identifikovan i sahranjen.
Braniocu Ifetu Feragetu je rekao da ne zna okolnosti pod kojima je stradao njegov otac, te da je u borbama bilo poginulih na obje strane.
Suđenje se nastavlja 9. oktobra.