Odlukom se privremeno zabranjuju zaključci kojim je Narodna skupština zahtijevala od bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da nastavi obavljati ovu funkciju, te kojima odbacuje mogućnost provođenja prijevremenih izbora za predsjednika entiteta i zahtijeva nepreduzimanje bilo kakvih radnji vezanih za provođenje prijevremenih izbora.
Ustavni sud privremeno je zabranio svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim licima u tim institucijama ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu navedenih zaključaka povodom informacije u vezi s odlukom CIK-a o prestanku mandata Dodiku.
To isto zabranio je i službenim ili odgovornim licima iz RS-a koja obavljaju dužnost u institucijama BiH.
CIK je raspisao prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, nakon što je Miloradu Dodiku prestao mandat.
U obrazloženju odluke Ustavnog suda navedeno je da nesporno proizlazi da u konkretnom slučaju postoji niz argumenata koji idu u prilog tome da postoji hitna potreba za donošenjem privremene mjere.
„S druge strane, Ustavni sud ne nalazi nijedan razlog zbog kojeg bi mogle nastati štetne posljedice u slučaju privremenog stavljanja osporenih zaključaka van snage“, navodi se u odluci.
Narodna skupština je ove zaključke donijela krajem augusta, kada je usvojena odluka o raspisivanju referenduma.
Ustavni sud smatra da je donošenje privremene mjere u interesu stranaka i pravilnog vođenja postupka budući da se šteta nastala primjenom ovih tačaka zaključaka neće moći popraviti naknadnim donošenjem meritorne odluke o zahtjevu za ocjenu ustavnosti.
Također navodi i da smatra da je neophodno donošenje privremene mjere sve do donošenja konačne odluke ovog suda.
Milorad Dodik je početkom augusta pravosnažnom presudom proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Osuđen je na godinu dana zatvora i izrečene su mu mjere sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.
Odluka Ustavnog suda u srijedu je donesena na osnovu zahtjeva četrnaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koji su u zahtjevu naveli, kako je navedeno u odluci Ustavnog suda, da su zaključci stupili na pravnu snagu i da su svi organi vlasti, institucije i službena i odgovorna lica na nivou Republike Srpske i na nivou jedinica lokalne samouprave, kao i svi pojedinci, dužni po njima postupati.
„Ističu da se radi o pravnim aktima koji, ako proizvedu pravne posljedice, mogu imati ozbiljne efekte po mir, sigurnost, vladavinu prava, ali i ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine u cjelini“, navodi se.
Podnosioci zahtjeva, prema odluci, naveli su da je CIK raspisao prijevremene izbore, te da će, u slučaju da subjekti na koje se odnose Zaključci postupe po nalozima Narodne skupštine „postojati ozbiljan pravni vakuum i paralelizam unutar BiH jer u tom trenutku možda neće postojati adekvatna odluka Ustavnog suda, a subjekti vlasti u RS će smatrati da su obavezni postupati po zaključcima“.
Podnosioci su ukazali na važnost donošenja privremene mjere kako bi se preventivno djelovalo i omogućilo CIK-u da djeluje u punom kapacitetu neometano na teritoriji cijele BiH. Istakli su da to neće biti moguće ako organi vlasti, institucije, službena i odgovorna lica na nivou RS-a postupe po zahtjevima Narodne skupštine, prema kojima ti organi imaju obavezu da faktički onemoguće održavanje prijevremenih izbora na teritoriji tog entiteta.
„Podnosioci zahtjeva ukazuju da bi to predstavljalo i ozbiljan sigurnosni izazov s aspekta pravne, ali i fizičke sigurnosti pojedinaca i službi zaduženih za provođenje izbora“, stoji u odluci.
Ova odluka stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu zaključaka povodom informacije u vezi s odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti.
