Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić u uvodnoj riječi izvještaja naveo je da je Vijeće u protekloj godini dosta truda uložilo u pripremu novog reformskog programa, po preporukama Evropske komisije iz izvještaja o BiH za 2023.
“Prvo reformsko područje posvećeno je učinkovitosti i kvaliteti rada pravosuđa, drugo profesionalnosti i stručnosti pri postupku izbora i imenovanja nositelja pravosudnih funkcija, treće se područje odnosi na odgovornosti sudaca, tužilaca i rukovodioca pravosudnih institucija, četvrto se odnosi na transparentnost pravosuđa”, naveo je Bogunić.
S ciljem zaštite građana iz kategorije koja se može smatrati ranjivom, Bogunić navodi da je utvrđena obaveza prioritetnog rješavanja predmeta koji se odnose na napade i zastrašivanje povratnika. Dodaje da je u tužilaštvima imenovana kontakt-osoba s ciljem dodatne zaštite novinara i medijskih radnika.
“Nismo izgubili iz vida ni činjenicu koliko je za jedno demokratsko društvo važno kvalitetno procesuirati izborne krađe pa smo i ovo područje definirali kao prioritetno za procesuiranje”, navodi.
Ovo je pet stvari iz novog godišnjeg izvještaja Vijeća o kojima će državni parlamentarci raspravljati sutra, 11. septembra.
Sanin Bogunić nakon izbora za predsjednika VSTV-a. Foto: VSTV
Povećan broj disciplinskih prijava
Ured disciplinskog tužioca (UDT) je u prošloj godini registrovao 945 pritužbi na rad nosilaca pravosudnih funkcija, što je povećanje od 20 posto u odnosu na godinu ranije.
Najčešći razlozi za pritužbe, kako se navodi u izvještaju, bili su nezadovoljstvo zbog dugog trajanja sudskih i tužilačkih postupaka, kao i nezadovoljstvo donesenim odlukama.
Tokom godine je pokrenuto 37 disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca, među kojima su bila i tri predsjednika sudova te jedan glavni tužilac.
Najveći broj postupaka protiv sudaca i tužilaca pokrenut je zbog disciplinskog prekršaja “nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti” – trinaest tužbi protiv sudija i pet protiv tužilaca.
Ukupno je 31 disciplinski postupak okončan u 2024. godini. Disciplinska odgovornost utvrđena je u ukupno 27 postupaka, dok je u dva postupka odbijena disciplinska tužba, a dva su postupka obustavljena.
U izvještaju se navodi da se konačne odluke o disciplinskim postupcima redovno objavljuju na zvaničnoj web stranici VSTV-a, ali su odluke anonimizirane. Detektor je i ranije pisao da novinari i mediji često ne mogu ispratiti postupke do kraja, s obzirom na to da VSTV insistira na objavi konačnih odluka u anonimiziranoj formi, odnosno samo sa inicijalima. Među sankcijama su, između ostalih, i javne opomene koje, objavljene na ovakav način, nemaju nikakvu svrhu, a i ostale ne mogu djelovati preventivno.
Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Više neriješenih predmeta u sudovima
Ukupan broj neriješenih predmeta u 2024. godini povećan je za 3.730 predmeta, što predstavlja promjenu trenda smanjenja broja neriješenih predmeta u odnosu na prethodne godine. Povećanje broja neriješenih predmeta zabilježeno je na svim nivoima, osim u Vrhovnom sudu Federacije BiH, kantonalnim i okružnim sudovima.
Povećanje broja riješenih predmeta zabilježeno je u Sudu BiH, Apelacionom sudu Brčko distrikta BiH, kantonalnim sudovima, okružnim privrednim sudovima, općinskim sudovima i Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH. U Sudu BiH zabilježeno je povećanje broja riješenih predmeta za 893 predmeta ili 15 posto.
U odnosu na 2023. godinu, ukupan priliv predmeta u 2024. godini porastao je za 10.621 predmeta ili tri posto.
U Tužilaštvu BiH više optužnica u odnosu na 2023.
U 2024. godini tužilaštva su podigla optužnice u 10123 predmeta. U odnosu na 2023. godinu, ukupan broj podignutih optužnica povećan je u okružnim javnim tužilaštvima za 305 predmeta li 12 posto, odnosno više je optuženo 381 osoba.
U prošloj godini podignuto je 66 optužnica za ratne zločine protiv 96 osoba, što je 21 optužnica više u odnosu na 2023.
U Tužilaštvu BiH također je 2024. povećan broj podignutih optužnica, za 38 predmeta ili 31 posto, odnosno više je optuženo 40 osoba ili 13 posto. U ovom tužilaštvu zabilježeno je 1.169 neriješenih predmeta. Detektor je ranije pisao o tome da je Državno tužilaštvo za osam mjeseci 2025. godine podiglo samo jednu optužnicu za ratne zločine.
Rješavanje predmeta ratnih zločina prioritet za pravosuđe
U izvještaju VSTV-a BiH, o kojem će Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH raspravljati ove sedmice, istaknuto je da rješavanje predmeta ratnih zločina i dalje zauzima centralno mjesto među prioritetima pravosuđa zbog velikog broja neriješenih predmeta.
“Poduzeli smo niz aktivnosti usmjerenih na reduciranje broja neriješenih predmeta s naglaskom na predmete ratnih zločina koji su nerješivi uslijed procesne smetnje nedostupnosti osumnjičenih i optuženih osoba”, rekao je Bogunić.
Prema izvještaju VSTV-a, u značajnom broju slučajeva se osumnjičeni i optuženi nalaze u susjednim zemljama, zbog čega je naglašena ključna uloga regionalne saradnje, kao i podrške međunarodnih organizacija, u obezbjeđivanju uslova za efikasnije procesuiranje.
Jedna od preporuka Vijeća za rješavanje predmeta ratnih zločina je dosljedna primjena Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, uz praćenje rezultata i procjenu učinkovitosti.
Revidirana strategija, usvojena u septembru 2020. godine nakon dvije godine kašnjenja, podrazumijevala je da se predmeti ratnih zločina završe do kraja 2023. godine, a onda je taj rok produžen do kraja 2025. godine. Na posljednjoj sjednici VSTV-a ponovo je zatraženo produženje roka za tri godine.
Preporučuje se i prioritetno rješavanje najsloženijih i najosjetljivijih predmeta, naročito onih koji uključuju žrtve iz ranjivih kategorija, te osiguravanje dovoljnog broja stručnog kadra i tehničkih resursa u tužilaštvima i sudovima.
Konferencija za medije Tužilaštva BiH. Foto: Detektor
Transparentnost pravosuđa i preporuke
U izvještaju VSTV-a BiH za 2024. godinu transparentnost je predstavljena kao jedno od ključnih područja reforme pravosuđa. VSTV je usvojio smjernice za objavljivanje sudskih i tužilačkih odluka, akata i informacija o predmetima, čime je uveden okvir za proaktivno informisanje javnosti o radu pravosudnih institucija.
Nakon donošenja smjernica, gotovo sve pravosudne institucije formirale su uredničke timove i započele s objavljivanjem odluka i akata prema definisanim pravilima i procedurama.
Transparentnost je prepoznata i kao način jačanja povjerenja građana u pravosuđe, pa su preporuke usmjerene na obavezno i redovno objavljivanje relevantnih podataka, bolju pristupačnost informacija putem interneta i društvenih mreža, te osiguravanje dosljedne komunikacije pravosudnih institucija s javnošću.
“Potrebno je da sudovi i tužilaštva proaktivno objavljuju svoje odluke, akte i informacije o predmetima u skladu sa smjernicama VSTV-a BiH i pravilniku o objavljivanju sudskih odluka Ministarstva pravde Republike Srpske, kako bi se osiguralo jednoobrazno i pravovremeno obavještavanje javnosti, posebno glede predmeta od javnog interesa“, navodi se u izvještaju.
Detektor je ranije pisao o tome kako ove smjernice nisu obavezujuće za sudove i tužilaštva, pa je tako krajem prošle godine Tužilaštvo BiH, donošenjem obavezujućeg uputstva za objavljivanje tužilačkih akata i drugih informacija, odredilo da će samo jedan dan u sedmici odgovarati na upite medija – petkom iza 13 sati.
Nosiocima pravosudnih funkcija u izvještaju za 2024. se preporučuje i da prilikom pisanja odluka i akata lične podatke navode samo u nužnoj mjeri i istim redoslijedom, imajući u vidu da mogu biti objavljeni, jer će na takav način olakšati složen i zahtjevan proces anonimizacije, a u konačnici osigurati lakše razumijevanje objavljene odluke i u anonimiziranom obliku.
Bivši predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je ranije govorio da će fokus Vijeća biti na otvaranju prema javnosti u domenu disciplinskih postupaka, ali to se nije dogodilo ni prošle a ni ove godine.