Analiza

Anonimizacija primorava novinare na selektivno praćenje disciplinskih postupaka

Anonimizacija primorava novinare na selektivno praćenje disciplinskih postupaka

4. Novembra 2022.09:15
4. Novembra 2022.09:15
Uprkos velikom javnom interesu za disciplinske postupke protiv sudija i tužilaca usljed brojnih afera i stavljanja nekih od njih na crnu listu američkih vlasti, novinari i mediji često ne mogu ispratiti postupke do kraja s obzirom da Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) insistira na objavi konačnih odluka u anonimiziranoj formi, odnosno samo sa inicijalima kažnjenih osoba.

Za građane i novinare koji nisu prisustvovali samim disciplinskim ročištima nemoguće je od pravosudnih institucija dobiti zvaničnu potvrdu o identitetu kažnjene sutkinje.

Novinari Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), koji prate sva disciplinska ročišta, do zaključka o tome da se odluka odnosi na Dragicu Miletić došli su upoređujući broj predmeta, inicijale i na osnovu izjava navedenih u odluci. 

Mjesec dana prije ove odluke, BIRN BiH je od Ureda disciplinskog tužioca (UDT) zatražio da potvrdi da li se imena i prezimena nosilaca pravosudnih funkcija poklapaju s brojevima i datumima odluka disciplinskih komisija koje su objavljene na stranici ove institucije.

Radilo se o 14 predmeta koje je BIRN BiH pratio za vrijeme pripremnih i glavnih ročišta. S obzirom da se konačne odluke prvostepenih i drugostepenih komisija VSTV-a objavljuju u anonimiziranoj formi, nije moguće objaviti tekst s konačnim ishodom i time ispoštovati novinarske standarde. 

Ured nije dostavio imena, navodeći umjesto toga da oni preuzimaju odluke disciplinskih komisija VSTV-a koje su objavljene na internet stranici ove institucije. Novinari moraju poznavati broj predmeta koji odgovara imenu tuženog. To se može saznati jedino dolaskom na svako ročište, što je teško za novinare koji nisu iz Sarajeva.

Novinarka magazina Žurnal Zinaida Đelilović kaže da je jako bitno da pravosnažne odluke budu dostupne, s punim imenom i prezimenom osoba koje su disciplinski kažnjene.

“Javnost ima pravo znati ko su sudije i tužitelji koji su disciplinski kažnjeni i za koje prekršaje, a i – ukoliko se disciplinske odluke budu objavljivale javno, bez anonimizacije – to može biti bolja preventiva, za te sudije i tužitelje, od same kazne. Osim toga, disciplinska ročišta su javna i ne vidim svrhu da možemo prisustvovati tim disciplinskim ročištima a da se na kraju objavljuje anonimizirana odluka”, smatra ona. 

Zbog prakse o anonimizaciji odluka mediji dobijaju kritike da nisu izvijestili javnost o ishodima disciplinskih postupaka. U nedavnom e-mailu poslanom BIRN-u BiH navodi se kako je kroz nekoliko vijesti na portalu Detektor objavljeno da se vodi disciplinski postupak protiv sutkinje Općinskog suda u Tuzli Edibe Jakupović, ali da nikada nije objavljena vijest da je postupak obustavljen. 

Na upit BIRN-a BiH su iz VSTV-a odgovorili da se odluka u anonimiziranoj formi nalazi na internet stranici Vijeća i da je ovaj disciplinski postupak okončan u julu 2022. godine odbijanjem disciplinske tužbe.

Izvještaje BIRN-a BiH s disciplinskih ročišta prenose brojni mediji pa se nedostatak izvještavanja zbog netransparentnosti VSTV-a prenosi i na druge medije.

Između javnog interesa i zaštite nosilaca pravosudnih funkcija

Prostorija u kojoj se održavaju disciplinska ročišta u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV). Foto: BIRN BiH

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Renata Radić-Dragić kaže da je javnost, uključujući građane i stručnu javnost poput novinara, nevladinih organizacija i predstavnika međunarodnih organizacija, zainteresirana za disciplinske postupke i disciplinske mjere izrečene sudijama i tužiteljima. 

“O tome svjedoči velika posjećenost bazi koju smo kreirali. U bazi se traži ishod određenog disciplinskog postupka, razlog zašto se vodi postupak, a pojedini samo provjeravaju da li se na spisku nalaze osobe zadužene za njihove sudske postupke”, kaže Radić-Dragić.

CIN-ova baza sadrži podatke o 184 disciplinske odluke kojima su od 2010. do početka 2021. godine sankcionisani sudije, tužioci i stručni saradnici koji su prekršili Zakon o VSTV-u i etičke kodekse. Baza sadrži imena sankcionisanih sudija, tužilaca i stručnih saradnika, nazive institucija u kojima su počinili prekršaj, vrstu kazne i opis prekršaja.

Novinari su ove podatke prikupljali iz pravosnažnih disciplinskih odluka koje VSTV objavljuje na svojoj internet stranici. Kako je VSTV iz odluka izbrisao imena kažnjenih i nazive institucija u kojima su napravili prekršaje, novinari su morali dodatnim istraživanjem doći do imena 153 osobe. Potpune podatke o disciplinskim kaznama građani nigdje ne mogu pronaći, zbog čega je ova baza jedinstvena.

Analiza koju su uradili novinari CIN-a zaključuje da su tokom 11 godina – do početka 2021. – sudijama, tužiocima i stručnim saradnicima najviše izricane blage mjere. Polovina kazni su opomene i javne opomene, dok je devet sudija i tužilaca razriješeno dužnosti. Ova analiza potakla je građane na komentare i reakcije.

Blage kazne ne ispunjavaju osnovnu svrhu – prevenciju 

VSTV Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Foto: BIRN BiH

Novinari i organizacije koje prate disciplinska ročišta, a sa kojima je BIRN BiH ranije razgovarao, kažu da su preblage disciplinske kazne koje imaju svoju osnovnu funkciju a to je prevencija, te da bi oštrije sankcije imale bolji uticaj na povjerenje u rad pravosuđa i institucije.

“Kazne su male, preblage. Disciplinske komisije njima šalju poruke sudijama i tužiocima – ‘radite šta hoćete, nećete biti kažnjeni’”, kaže Đelilović. 

Ivana Korajlić, direktorica Transparency Internationala u BiH, kaže da ova organizacija već godinama upozorava da ni propisane kazne ni one koje se izriču nisu odgovarajuće u odnosu na težinu prekršaja koje počine tužioci ili sudije. Posebno kada se uzme u obzir da se većina izrečenih sankcija odnosi na javne opomene koje nemaju apsolutno nikakav efekat, s obzirom na to da su anonimizirane.

“Ostale sankcije se odnose većinom na novčane kazne, odbijanje malog postotka od plate. Jako mali broj njih se odnosi na razrješenje s dužnosti i to je samo u ekstremnim slučajevima. Tako da se, definitivno, mora proširiti taj raspon sankcija, da bi to imalo bilo kakvog efekta, i pojednostaviti procedure, da se ne bi dovelo do toga da se na svakom sljedećem stepenu sankcija još više ublažava”, navodi Korajlić. 

Prema raširenoj novinarskoj etici, neprofesionalno je ne objaviti da se protiv neke osobe odbila tužba, poput takvih vijesti za građane koji se nađu u krivičnim postupcima, a novinari takvu informaciju ne dobiju iz institucije koja je postupak pokrenula ili vodila. 

U online sferi, pri pretraživanju, uvijek će se pojaviti informacija da je pokrenut postupak, ali ne uvijek i završen, što može ostaviti lošu sliku o nosiocu pravosudne funkcije. 

Još jedan od problema s kojima se novinari i javnost suočavaju jesu rasporedi disciplinskih ročišta koja se objavljuju pod brojem predmeta, bez naznake o čijem predmetu se radi. 

“Posebno je apsurd što se na stranici Ureda i VSTV-a ne mogu pronaći datumi disciplinskih ročišta, sa imenima sudija i tužitelja, već se nudi broj predmeta, koji meni, iskreno, apsolutno ništa ne znači”, kaže Đelilović.

Korajlić dodaje da je sam način objavljivanja informacija o ročištima i predmetima obeshrabrujući za širi broj medija ili novinara da bi ih dugoročno pratili. 

“Bilo bi svrsishodnije da su objavljene sve odluke s punim imenima i prezimenima, tako da mediji, kada prate rad pravosuđa, mogu pratiti i rad tih ljudi, koji su već disciplinski kažnjeni i slično. Tako da poprilično je zatvoren sistem i vrlo djeluje obeshrabrujuće za javnost i medije da ga uopšte prate”, smatra Korajlić.

Novinari i stručnjaci nadali su se da će Komunikacijska strategija VSTV-a, koja je usvojena krajem prošle godine, donijeti povećanje transparentnosti disciplinskih postupaka. Osim preporuka drugim pravosudnim institucijama da rade na većoj transparentnosti prema javnosti, VSTV nije mijenjao praksu o transparentnosti disciplinskih postupaka koji se vode pred Vijećem.

Ova analiza je urađena u okviru projekta „Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva – SANCUS“ koji implementiraju Transparency International u BiH (TI BiH) i Balkanska istraživačka mreža u BiH (BIRN BH) uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi izneseni u analizi predstavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Evropske unije.

Emina Dizdarević