“Ja sam Alen” je ispovijest djeteta kojeg je domar goraždanske ratne bolnice usvojio i odgajao nakon što je ostavljen, odmah po rođenju. U ovoj autobiografiji Alen Muhić, ukazano je na promociji, govori o traženju identiteta, susretu sa biološkom majkom i, na koncu, spoznaji da je porodica stvar odluke.
Recenzent Emir Kuka, istraživač u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu osvrnuo se na važnost ove knjige kao značajnog dokumenta i svjedočenja preživjelog koje ukazuje na to da broj žrtava nije definisan formalnim završetkom rata.
„Imamo i dan danas posljedice u kontekstu stigmatizacije, diskriminacije“, rekao je Kuka i naveo da ova knjiga predstavlja novi pristup razumijevanju presuđenim činjenicama.
Kuka je istakao važnost Haškog tribunala čijim radom je zločin ratnog silovanja prepoznat kao zločin protiv čovječnosti.
Predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata Ajna Jusić osvrnula se, između ostalog, na Alenovo stajalište i spoznaju da porodica treba da bude odluka, izbor i ljubav koja daje snagu.
“Knjiga ‘Ja sam Alen’ je historijski važna, ali isto tako je samo još jedan od dokaza istine, još jedan od dokaza o postojanju identiteta djeteta rođenog zbog rata”, rekla je Jusić.
Odlomke knjige su scenski prikazali članovi Ameterske pozorišne scene Centra za kulturu Goražde, a nakon nastupa hora Djece Sarajeva, publici se obratio autor knjige. Muhić je rekao kako se uvijek borio za to da sazna svoj identitet a da je došao u fazu kada mu nije potrebno da zna ko je i čiji je biološki sin, te sa zahvalio svojim sestrama i roditeljima Muharemu i Adviji Muhić.
“Identitet je ono što mi odlučimo da postanemo”, poručio je Muhić.
Alen Muhić. Foto: Detektor
Šefica Odsjeka za zaštitu osoba s invaliditetom i zaštitu civilnih žrtava rata Federalnog ministarstva rada i socijalne politike Esma Palić je navela da su ratno zlostavljanje i silovanje jedan od najbrutalnijih načina zlostavljanja te da je bosanskohercegovačko društvo nakon rata imalo veliki broj žrtava.
Palić je rekla kako je u ovoj knjizi, shodno prirodnim psihološkim procesima nakon traume, očekivala bijes, a zatekla ljubav, toplinu, poštovanje.
„Toliko razumijevanja za sve koje možda niko osim Alena nije razumio“, tim riječima je Palić opisala perspektivu Alenovog pripovijedanja.
O knjizi je govorio i Armin Omerović koji je glumio u dokumentarno-igranom filmu “Stupica nevidljivog djeteta” koji je prije 10 godina predstavio priču o Alenovim opsesivnim temama – biološkim roditeljima, napuštanju, identitetu.
Omerović je naveo kako mnogi imaju lične tragedije iz rata, s kojima se još uvijek nisu obračunali do kraja, i da je njegov motiv za ulazak u taj filmski projekat bio da otkrije šta se krije u Alenu.
„Alen je probudio optimizam u svima nama da pored obnovljenih zgrada počnemo malo obnavljat naše duše“, rekao je Omerović i dodao da je Muhić ovom knjigom produbio ono što je pokazano u filmu.