Izložba “U plamenu sjećanja”, otvorena na godišnjicu paljenja Vijećnice, kroz odabrane članke prati istorijat Nacionalne i univerzitetske biblioteke (NUB-a), koja u ovoj godini obilježava 80 godina postojanja.
Vršiteljica dužnosti direktorice NUB-a Adisa Žero kazala je da je paljenje Vijećnice bio pokušaj gašenja znanja, ali da se herojskim činom radnika, građana i vatrogasaca uspjela sačuvati najvrijednija građa.
Ona je istakla da ova institucija i dalje čeka rješavanje višegodišnjih problema.
“Status i finansije ostaju neriješeni”, kazala je Žero.
Izrazila je zahvalnost svima koji su pomogli da NUB ne bude zatvorena prošle godine, te pozvala oba doma Parlamenta BiH da usvoje zakon koji će omogućiti njeno finansiranje za ovu godinu.
Granatiranje Vijećnice – simbola Sarajeva – u kojoj je bila smještena Narodna biblioteka, počelo je u večernjim satima 25. avgusta 1992. s položaja Vojske Republike Srpske i u požaru koji je zahvatio objekat izgorjelo je oko dva miliona dokumenata.
V.d. direktorice Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Adisa Žero. Foto: Detektor
Zahvaljujući sredstvima međunarodne zajednice, Vijećnica je obnovljena i ponovo otvorena 2014. godine, ali NUB se, kako je rečeno u kratkom filmu o njenom istorijatu, nije vratila u svoj dom. Njen smještaj je i dalje privremen.
Britanski ambasador Julian Reily kazao je da će nastaviti pomagati kako bi institucije kulture opstale, uprkos finansijskim i političkim pritiscima.
“Ove institucije služe svim narodima”, kazao je Reily.
Zbog aktivnosti koje su preduzeli na pomoći opstanka NUB-a, uručene su zahvalnice predstavnicima članova Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića, te visokog predstavnika Christina Schmidta, kao i britanskom ambasadoru i federalnoj ministrici obrazovanja i nauke Jasni Duraković.
Duraković je kazala da je Ministarstvo na čijem je čelu pomoglo finansiranje rada NUB-a za prvih šest mjeseci ove godine. Ona je upozorila da treba riješiti probleme svih institucija kulture u BiH, kako ne bi u miru bilo uništeno ono što nije u ratu.
“Šta danas činimo da to spriječimo? Ako su ljudi u ratu vadili knjige iz plamena, šta radimo danas kada je dovoljan jedan potpis?”, navela je Duraković.
Spašavanja knjiga prisjetila se dugogodišnja pomoćnica direktora NUB-a Amra Rešidbegović, koja je kazala da je 90 posto građe uništeno u požaru, zajedno s inventarom i zgradom, ali da je najvrijedniji dio zbirke, srećom, bio izmješten. Ona smatra da je tih nekoliko hiljada dokumenata o BiH, njenom postanku i razvoju bio pravi cilj uništenja.
“Spašena je mala, ali neprocjenjiva zbirka”, kazala je Rešidbegović.
U saradnji NUB-a i Mediacentra otvorena je izložba “U plamenu sjećanja: iz novinskih članaka”. Direktor Mediacentra Boro Kontić predstavio je izložbu koja kroz novinske članke hronološki prikazuje put NUB-a, od nastanka do današnjih dana i neprekidne borbe za opstanak.
Narodna i univerzitetska biblioteka osnovana je 1945., a 1951. preselila je u zgradu Vijećnice koja je otvorena krajem 19. vijeka. Biblioteka, koja je 1995. promijenila naziv u Nacionalna i univerzitetska, smještena je privremeno u kampusu Univerziteta u Sarajevu.
