Nakon presude Dodiku, predstavnici Zapada pozvali su u sličnim reakcijama na poštivanje odluke suda u BiH, dok su tradicionalni “prijatelji” predsjednika Republike Srpske kritizirali takav ishod i najavili svoju podršku, bez preciziranja konkretnih poteza koji bi se mogli očekivati.
“Mislim da je čitava ova priča i potvrđivanje presude dio jednog dužeg projekta, ako vremenski gledamo, ustvari političkog penzionisanja Milorada Dodika, koje mislim da je na sceni”, sumirao je presude i reakcije za Detektor Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa i politike na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology.
U svojoj reakciji odmah nakon objavljene presude, iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH poručili su da jasno stavljaju do znanja da presudu Državnog suda treba poštovati u potpunosti.
“Sve relevantne institucije i akteri treba da podrže vladavinu prava i bez odlaganja postupe u skladu s presudom, prema uputstvima Suda”, naveli su u saopćenju iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH.
Sličan poziv na poštivanje prava poslala je i Služba za vanjske poslove Europske unije (EEAS), iz koje su poručili da primaju na znanje kaznenu osudu Milorada Dodika.
“Presuda je obvezujuća i mora se poštovati. EU poziva sve strane da priznaju neovisnost i nepristrasnost Suda, te da poštuju i potvrde njegovu presudu”, stoji u saopćenju EEAS.
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je 1. augusta prvostepenu presudu Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, kojom je osuđen na godinu zatvora za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Iz Državnog suda saopćili su da je Dodiku potvrđena prvostepena presuda kojom je proglašen krivim što je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Saopćenju EEAS-a pridružila se i Njemačka ambasada u BiH, koja je podijelila istovjetno saopćenje na svojoj stranici na društvenoj mreži Facebook.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koji je tokom suđenja Dodiku bio najveća meta Dodika, za Detektor je 1. augusta komentirao presudu, bez osvrta na komentare predsjednika RS-a o tome kako je presuda donesena na osnovu odluke “nelegalno izabranog” visokog predstavnika.
“Sudske odluke se moraju poštivati”, poručio je Schmidt u kratkom pisanom odgovoru.
Ko je podržao Dodika?
Nasuprot porukama podrške koje su stigle sa Zapada, zemlje koje gaje prijateljske odnose s Dodikom i Republikom Srpskom su izrazile podršku i ponovile teze o navodnom miješanju međunarodne zajednice u sudske, ali i političke procese u BiH.
Ambasada Ruske Federacije na svojoj Facebook stranici navela je da u BiH, u pravnom smislu, nema visokog predstavnika, te da je Schmidt “u suštini uzurpator”.
“Zato bilo koje presude zasnovane na tvrdnjama o navodnom kršenju'‘odluka visokog predstavnika’, nisu pravne, već su isključivo politizirane. Svu odgovornost za moguću destabilizaciju unutrašnje političke situacije u zemlji snose promoteri ove političke akcije”, navodi se u saopćenju Ambasade Ruske Federacije za agenciju Srna.
Poruku podrške Dodiku poslao je i ministar za vanjske poslove Mađarske Peter Szijarto, navodeći da je Dodik prijatelj Mađarske i da “Mađarska stoji uz svoje prijatelje”.
“Politički lov na vještice u Bosni i Hercegovini se nastavlja. Milorad Dodik je demokratski izabran od strane naroda za predsjednika Republike Srpske. Vrijeme je da svi shvate da poanta nije u tome da se govori o izabranim vođama na Zapadnom Balkanu, već da se razgovara sa njima”, naveo je Szijarto na društvenoj mreži X.
Reagirao je i premijer Mađarske Viktor Orban, kojeg je Dodik ranije nazivao velikim prijateljem, kazavši da nema mjesta za “pravni lov na vještice” u demokratiji.
“Vrijeme je da svi poštuju odluku naroda Republike Srpske, koji je izabrao Milorada Dodika za svog predsjednika”, navodi se u objavi na Orbanovom nalogu na društvenoj mreži X.
Ambasade Rusije i Mađarske nisu odgovorile na upite Detektora da pruže detaljnije reakcije na presudu.
Dodik je prvostepenom presudom 26. februara osuđen na godinu dana zatvora, te mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.
Miloš Lukić, koji je također bio optužen s Dodikom, oslobođen je krivice u obje presude.
Nakon objave presude, Dodik je Državni sud nazvao političkim, te poručio da će njegov pravni tim koristiti pravne lijekove u pokušaju da dođe do pravde, ali i pozvao međunarodne partnere da ga podrže.
“Očekujem potpunu podršku Srbije. Obratit ću se za podršku Rusiji. Objasnit ću i napisat ćemo pisma Željka i ostali odgovorni i novoj američkoj administraciji. Ovo je sramno, ovo nema nikakve veze s demokratijom, ovo nema nikakve veze s pravom. Ovo ima veze samo s muslimanskim nastojanjem da dominiraju BiH”, kazao je Dodik na konferenciji za medije održanoj u Banjoj Luci 1. augusta.
Nakon toga se obratio Donaldu Trumpu, predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, objavom na društvenoj mreži X, navodeći da su njemu sudili “jer nisu mogli milion Srba da stave u sudnicu”.
“Ali znamo kako završava svaka priča u kojoj se sud koristi kao politički metak – od Amerike do nas. Pobjeđuje narod. Uvijek”, napisao je Dodik.
Na ovoj društvenoj mreži oglasio se i američki lobista balkanskog porijekla Rod Blagojevich, kojeg Dodik predstavlja kao prijatelja. Njihovo “prijateljstvo” se zasniva na ugovoru između Blagojevicheve firme i Vlade RS-a od 27. marta 2025. godine da će on lobirati u SAD-u za honorar čiji iznos nije otkriven, o čemu je Detektor ranije izvještavao.
“Pro-Trump predsjednik iz Mađarske podržava pro-Trump predsjednika iz Republike Srpske i upozorava ljude koji vole slobodu da se isti korumpirani ruski priručnik za dosluh, koji se koristi protiv predsjednika Trumpa u Americi, koristi protiv predsjednika Dodika u Bosni”, napisao je Blagojevich.
State Department nije odgovorio na upite novinara Detektora u vezi sa komentarom presude Dodiku.
Analitičari o (ne)očekivanoj reakciji Moskve
Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa i politike na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology (SSST), za Detektor kaže da mu nije jasno kakvu vrstu podrške Dodik očekuje, ali njegovi pozivi pokazuju da ni on sam tačno ne zna šta od svojih prijatelja očekuje.
“Ono što je za mene teško očekivati jeste da će sada nastupiti izrazito aktivno djelovanje tih zemalja unutar evropskih struktura, ako govorimo o Mađarskoj i Slovačkoj ili da će, recimo, Rusija potegnuti to pitanje ili pokušati eskalirati na nivou Ujedinjenih nacija”, navodi Huskić.
Činjenica da je Dodik izabrao baš ove partnere za njega pokazuje da on ne očekuje nikakvu pomoć ni od koga, ili da se ne nada ničemu.
Vanjskopolitički novinar iz Srbije Boško Jakšić dodaje da su svi Dodikovi oslonci, u vidu međunarodnih partnera, problematični i ograničenog roka trajanja, ali da predsjednik RS-a nema drugog izbora u trenutnoj situaciji.
Dodaje da su svi saveznici koje je Dodik pomenuo ali i izostavio, “veoma problematični” jer su svi vođeni svojim interesima.
“Moskva ima svoje interese i vrlo lako napušta saveznike, ako se ne uklapa u njihove interese. Isto važi i za najvažnijeg saveznika, a to je Srbija. Vučić je jedan izuzetni pragmata koji je spreman ne samo da proda i rasproda prirodna bogatstva Srbije, nego je spreman i da žrtvuje svoje saveznike i prijatelje, ‘jarane’, ako to njemu bude zatrebalo zarad njegove lične vlasti”, zaključuje Jakšić.
