Četvrtak, 26 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić kaže da BIRN BiH već dvije decenije izvještava o tranzicionoj pravdi, suđenjima za ratne zločine, memorijalizaciji, te da je kroz stotine istraživanja, analiza, TV emisija i reportaža bio platforma na kojoj su preživjeli mogli ispričati svoje priče i tako ukazati na razmjer zločina koji se desio.

“Prošle godine smo bilježili 20 godina postojanja BIRN-a BiH i mislim da je danas, više nego ikada ranije vjerovatno, značajno postojanje organizacije koja je upravo posvećena žrtvama, kojoj je misija da zabilježi svjedočenja i da ispriča priču onih koji su podnijeli najveći teret i najstrašnije zločine proteklog rata“, rekao je on.

BIRN BiH je ranije u više navrata sarađivao s Memorijalnim centrom Srebrenica, a najveći projekat je “Životi iza polja smrti“, započet u oktobru 2020., kada je snimljeno 100 svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida, koji su danas dio stalne postavke, uz predmete koje su preživjeli donirali na trajno čuvanje u spomen-sobi otvorenoj u Memorijalnom centru u februaru 2022. godine. Poslije niza pozitivnih reakcija, projekt se nastavio snimanjem novih 100 usmenih historija.

Sredinom ovog mjeseca, u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, otvorena je izložba Memorijalnog centra i BIRN-a BiH “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti” koju čini 12 postavki iz sadržaja koje su ranije s još oko 200 svjedočenja, tokom projekta usmene historije, zabilježili BIRN BiH i Memorijalni centar. Tokom snimanja, preživjeli članovi porodica na trajno čuvanje darovali su uspomene, predmete i artefakte njihovih najmilijih ubijenih u genocidu i podijelili iskustva i njihove priče, kako bi ostale trajno zabilježene.

Ranije smještena spomen-soba u administrativno-upravnoj zgradi bit će izmještena u odvojeni izložbeni prostor bivše fabrike akumulatora, gdje će posjetioci, pored malog kino prostora, artefakta poklonjenih ili nađenih u masovnim grobnicama, imati priliku poslušati 100 kratkih intervjua s osobama koje su preživjele genocid. Prostor će biti multimedijalno opremljen, a tu će biti izložen i dokumentarni film BIRN-a BiH “Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice“.

“Svakodnevno nam se javljaju posjetioci spomen-sobe u Potočarima s pozitivnim iskustvima i za nas je zaista ponos i zadovoljstvo da će ova izložba postati stalna izložba u Memorijalnom centru, ali i da smo uspjeli da ispričamo priče preživjelih na način da smo uspjeli zadržati njihov glas“, kaže Džidić.

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, ukazao je na važnost ove saradnje, posebno u kontekstu osjetljivosti i složenosti izvještavanja o genocidu.

“Ove godine, za 30. godišnjicu, naša poruka jeste da će priču o Srebrenici pričati preživjeli Srebrenice. To je naša priča. I zato nam je važno da imamo partnere koji su dokazano prijatelji, koji imaju poštovanje i povjerenje naše zajednice, a to su sigurno novinari i urednici BIRN-a BiH, koji dokazano imaju senzibilitet za ovakve teme“, rekao je Suljagić.

Kao dio obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u Zagrebu, Tuzli, Mostaru i Visokom prikazan je dokumentarni film “Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice“, rađen u produkciji BIRN-a BiH. Film prati pisane razgovore članova rock'n'roll muzičkog benda iz Srebrenice koji je rat razdvojio u proljeće 1992.  godine. Bubnjar Faruk odlazi iz Srebrenice, dok gitarista Samir ostaje u gradu. Preko pisama oni sanjaju ponovni susret sve do jula 1995. godine.

Film je premijerno prikazan na Sarajevo Film Festivalu 2024. godine, a planirana su još prikazivanja ponovo u Srebrenici i Sarajevu, kao i u Beču i Briselu.

Na SrebrenicaDocs Festivalu 25. juna prikazuje se dokumentarac BIRN-a BiH “Pravda i правда“ koji se bavi temama mira, tranzicijske pravde te iskustvima Bosne i Hercegovine i ratom pogođene Ukrajine.

Treći film BIRN-a BiH koji će biti prikazan u Srebrenici i Sarajevu je animirano-dokumentarni film “Fahrudin“. Priča Fahrudina Muminovića, dječaka koji je preživio masakr u Orahovcu, jedno je od najpotresnijih svjedočanstava o brutalnosti genocida i snazi ljudskog preživljavanja. Fahrudin je imao samo sedam godina kada su on i njegov otac odvedeni na strijeljanje s drugim muškarcima i dječacima iz njegove zajednice. Njegov otac nije preživio, dok je Fahrudin, pogođen mecima i prekriven tijelima ubijenih, ostao živ. Iako je preživio, njegova trauma, gubitak i bol ostali su trajni.

Filmovi “Fahrudin“ i “Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice“ bit će prikazani u Srebrenici učesnicima ljetne škole Memorijalnog centra.

Kao doprinos BIRN-a BiH obilježavanju 30. godišnjice genocida, u Tuzli i Srebrenici održani su ogledni časovi o genocidu u Srebrenici po materijalima dostupnim u Bazi sudski utvrđenih činjenica o ratu u Bosni i Hercegovini, s ciljem da prikupljena znanja budu korištena u obrazovnim institucijama na teritoriji cijele države, kako bi se izbjegle pogrešne interpretacije i različite informacije o istom događaju.

Detektor će izvještavati, kako sa ovih i drugih aktivnosti Memorijalnog centra, tako i tokom komemoracije 11. jula u Potočarima.

Najčitanije
Saznajte više
Evropski Sud za ljudska prava odbacio tužbu Kovačevića protiv BiH za diskriminaciju
Evropski sud za ljudska prava na javnom je saslušanju Velikog vijeća saopštio izreku presude prema kojoj su uvažili žalbu za odbacivanje tužbe Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine zbog diskriminacije za izbor članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda BiH, te utvrdilo da je on zloupotrijebio status žrtve.
Odgođeno suđenje policajcima optuženim da su pretukli maloljetnika u Osmacima
Suđenje komandiru Policijske stanice Osmaci Dejanu Markoviću, policajcima Rajku Đuriću i Draganu Milutinoviću te krim-inspektoru Novici Popoviću, za grubo zlostavljanje i tjelesno povređivanje maloljetnika u Osmacima, odgođeno je pred Osnovnim sudom u Zvorniku zbog tehničkih problema.
Republika Srpska osniva pomoćni sastav policije