Nedjelja, 29 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Ovu informaciju za Detektor je potvrdila Ambasada Republike Poljske navodeći da bi Dodiku bio zabranjen ulazak i boravak koji podrazumijeva i tranzit.

Sankcije se uvode po nalogu ministra vanjskih poslova Radosława Sikorskog, a za detaljno obrazloženje čeka se konačna odluka.

Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa i politike na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology (SSST), za Detektor navodi kako ove sankcije predstavljaju “simboličke mjere”, obzirom da na ovaj način nisu pogođeni finansijski interesi Milorada Dodika i osoba oko njega.

“Kad kažem simbolička, tu mislim na sužavanje prostora za putovanja”, navodi Huskić koji pojašnjava da je reakcija na sankcije Austrije i Njemačke bila eksplozivnija jer se tu radi o ličnim kontaktima.

On naglašava kako je Poljska velika država koja zauzima sve snažniju poziciju u sigurnosnoj arhitekturi Evropske unije.

Dodiku su ranije sankcije uvele Njemačka i Austrija zbog secesionističkih aktivnosti koje ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine.

Ove zemlje su uvele sankcije i premijeru RS-a Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenadu Stevandiću.

Sud BiH je 26. februara ove godine prvostepenom presudom osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

U BiH je potom nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a.

Ustavni sud BiH je donio rješenje kojim je ove zakone stavio van snage, a Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”.

Oni su odbili poziv na saslušanje, zbog čega je naređeno privođenje, a potom je raspisana potjernica.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
    Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
    Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
    Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
    Preminuo optuženi za zločine u Žepču
    Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
    Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija