Srijeda, 16 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Đuro Matuzović i ostali. Foto: BIRN BiH

Svjedok Perica Jukić je naveo da je od 1990. bio u parlamentu i vijeću opština, kao i u civilnim i vojnim organima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB).

Jukić, koji je bio u Žepču, govorio je o počecima sukoba i njegovom “izvoru”, te očekivanju napada.

“Bile su straže po ulicama, kvartovima… poslije smo uključili ljude iz Teritorijalne odbrane, jer su imali znanje”, rekao je Jukić.

Nakon prigovora Tužilaštva da su dešavanja u Žepču nerelevantna za optužnicu, branilac Vlado Adamović je kazao da je svjedok bio ministar odbrane HZHB-a i da je pozvan da objasni način organizovanja samoodbrane u Žepču i Posavini, imajući u vidu navode vještaka Tužilaštva da je to bila kopija JNA.

Jukić je rekao da nisu željeli imati ništa s JNA.

“JNA je neprijateljska strana. U svemu je nama bila neprijatelj i sve što je bilo njihovo nije bilo naše”, kazao je Jukić, dodavši da ljudi nisu htjeli ni puške iz Srbije.

Jukić je rekao da su do 1. maja 1992. bili u kontaktu sa Posavinom, a da je desetak dana prije toga bio sastanak u vezi sa uspostavljanjem brigada.

“Ja do 12. mjeseca 1993. gubim vezu sa Posavinom… Sve je palo u vodu što smo počeli raditi”, kazao je svjedok, koji je naveo da ni do 1995. nije sve organizovano kako treba.

Prema njegovim riječima, Vojnom policijom je u konačnici komandovao politički vojni vrh.

“To zovemo civilna kontrola”, rekao je Jukić, navodeći da je Vojna policija mogla hapsiti i komandanta brigade ili zbornog područja.

Kazao je da su postojale različite hrvatske zajednice, od kojih je najpoznatija Herceg-Bosna, i da su imale različite političke interese.

Naveo je da je specifičnost Posavine bio direktan kontakt sa Hrvatskom preko Save.

Na pitanja tužiteljice Marijane Čobović, precizirao je da je ministar odbrane bio od jeseni 1993. do 1994. godine. Prije toga je radio na uspostavljanju 111. brigade.

Na sugestiju tužiteljice da tada nije poznavao propise JNA, Jukić je rekao da je bio nagrađivani vojnik.

Kazao je da su koristili propise koje je donijela Hrvatska, a da ga nije interesovalo koje je ona koristila.

Nije se složio da je Vojna policija do kraja 1993. bila pri brigadama.

Matuzović je optužen sa Markom Dominkovićem, Ivom i Tadom Oršolićem, Josom Nedićem, Markom Blažanovićem, Matom i Antom Živkovićem, Stjepom Đurićem i Mirkom Jurićem za progon srpskog stanovništva – ubistvima, zatvaranjem, mučenjem, silovanjima i drugim radnjama počinjenim u Orašju.

Suđenje se nastavlja 4. oktobra.

 

Najčitanije
Saznajte više
Buljubašić i ostali: Ranjena kao sedmogodišnja djevojčica, a deda ubijen
Na suđenju za zločine na području Čajniča, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine prisjetili su se ubistava i ranjavanja civila 15. februara 1993.
Keleštura i Jašarević: U padu granate teško ranjen, izgubio brata i sestru
Svjedok Tužilaštva BiH je u nastavku suđenja Mensudu Kelešturi i Hazimu Jašareviću, optuženima za ratni zločin nad civilima u Vitezu, ispričao kako je u junu 1993. godine ranjen na igralištu “Kod koša”, gdje su poginuli njegov brat, sestra i prijatelji.
Zukanović i ostali: Radovi na prvim linijama
Milan Mijić: Presuda za zločine u Jusićima 6. oktobra
Spasojević Dragan i ostali: Zauvijek odvedena četvorica sinova
Miljanović i ostali: Neprijatni susreti s optuženim