Do posljednjih dana prošle godine Državno tužilaštvo podiglo je samo dvije optužnice za ratne zločine za čitavu godinu, da bi u posljednjim danima podiglo ukupno njih devet. Tužilaštvo je nastavilo dugogodišnji trend podizanja optužnica krajem godine, ali i cjepkanje složenih istraga kako bi ostvarilo normu.
Tužilaštvo je tako podiglo dvije odvojene optužnice za pomaganje u genocidu u Srebrenici protiv pripadnika Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS).
Prva je protiv Zorana Simanića zvanog Zajdo i Dragana Jovića zvanog Mujo, zbog pomaganja u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine. Njih dvojica se terete da su učestvovali u strijeljanju zarobljenika na lokalitetu šljunkare na obali Drine u naselju Kozluk, nakon čega su njihovi posmrtni ostaci premješteni u više sekundarnih masovnih grobnica.
Druga optužnica je protiv Dragana Jevtića, Slavka Bogičevića zvanog Brko i Damjana Lazarevića.
Početkom posljednje sedmice prošle godine Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Radislava Krstića, bivšeg komandanta Druge romanijske motorizirane brigade Vojske Republike Srpske (VRS), za ratne zločine u septembru 1992. godine u Novoseocima kod Sokoca. Krstića je Haški tribunal osudio za pomaganje u genocidu u Srebrenici, te se nalazi na izdržavanju kazne od 35 godina zatvora u Estoniji.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, kaže da se radi o “novogodišnjim optužnicama za koje će se vidjeti kako će na kraju proći“.
“Nije mi jasno zašto svake godine ponavljaju isto, baš oko Nove godine dižu jer više svi znamo da se radi o ispunjavanju normi“, kaže on.
Penzionisana sutkinja Državnog suda Azra Miletić smatra da je podizanje optužnica krajem godine neviđeno i pojašnjava da svaki tužilac ima svoje predmete na kojim radi.
“Nevjerovatno da su svi mogli istovremeno da je pošalju i da je podignu“, kaže ona.
Osim ove tri optužnice, Tužilaštvo BiH optužilo je Nesiba Talića, Jusufa Karalića, Našida Delalića i Sabahudina Sarajlića, nekadašnje pripadnike vojne bezbjednosti i vojne policije u 7. muslimanskoj brigadi Armije BiH za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen nad srpskim i hrvatskim civilima zatvorenim u Muzičkoj školi u Zenici tokom 1993. godine.
Istoga dana Tužilaštvo je saopštilo da je podiglo optužnicu protiv Seada Arnautovića i Samira Mehinovića zbog zločina protiv ratnih zarobljenika počinjenog na području Doboja tokom 1992. godine.
Također je podiglo i optužnicu protiv Mensuda Kelešture i Hazima Jašarevića za učešće u napadu u Vitezu u junu 1993. godine, kada je smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, a petero ranjeno.
Podignuta je optužnica protiv Mirsada Šestića za ratni zločin počinjen protiv civilnog stanovništva, te ranjenika i bolesnika na području Žepča 1993. godine. On se tereti, između ostalog, za “živi štit” u kojem je bila beba i zlostavljanje novinara.
Protiv Enesa Gurde i Nihada Čamdžić-Brčaninovića zvanog Mrakan podignuta je optužnica za nečovječno postupanje prema civilima srpske nacionalnosti zatvorenim u objektima na području Živinica i okoline tokom 1992. godine. Gurda se tereti u svojstvu referenta bezbjednosti Teritorijalne odbrane (TO) Živinice, a Čamdžić- Brčaninović kao pripadnik Vojne policije TO-a Živinice.
Za zločin protiv čovječnosti u Biljanima kod Ključa u ljeto 1992. godine podignuta je optužnica protiv šest osoba. Braco Marić, Dragan Vukić zvani Rosin, Ranko Samardžija, Savo Jokić, Mišo Adamović i Milorad Kaurin zvani Karlo optuženi su da su da su lišili života više desetina civila i vršili nečovječna postupanja prema nezakonito zatočenim civilima, čime su vršili progon civilnog stanovništva.
Tužilaštvo je za Detektor kazalo da je tokom 2025. godine podiglo ukupno 11 optužnica protiv 25 osoba.
“Treba imati u vidu da su optužnice podignute u nekim predmetima u kojima su porodice žrtava dugo vremena, čekale na procesuiranje odgovornih za ratne zločine“, navode iz Tužilaštva.
Azra Miletić, Foto: Detektor
Nastavljen trend cjepkanja optužnica
Dvije optužnice za pomaganje u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine odnose se na nekadašnje pripadnike Zvorničke brigade VRS-a.
Simanić i Jović se terete za strijeljanje zarobljenika na lokalitetu šljunkare na obali Drine u naselju Kozluk, dok su Jevtić, Bogičević i Lazarević optuženi da su učestvovali u pripremi lokacija za masovne egzekucije, kao i osiguranju mehanizacije i vojnika za izvršenje ukopa tijela strijeljanih na lokalitetima Orahovac, Petkovci – brana, Kozluk – šljunkara, te Pilica-Branjevo.
Detektor je još prije pet godina pisao da praksa cjepkanja optužnica nije u potpunosti zaustavljena, ni nakon što je još jednom britanska sutkinja Joanna Korner u izvještaju o unapređenju procesuiranja ratnih zločina upozorila da Državno tužilaštvo nastavlja s podizanjem više različitih optužnica koje se odnose na isti događaj ili osobu.
Iz Tužilaštva kažu da se ipak ne radi o cjepkanju optužnica.
Dodaju da su prvi put u domaćem pravosuđu optuženi dužnosnici inženjerskih brigada odgovorni za ukopavanje i kasnije skrivanje posmrtnih ostataka više od 4000 ljudi u 24 sekundarne masovne grobnice.
“S obzirom da je u više optužnica obuhvaćeno stradanje velikog broja žrtava, a optužnicama obuhvaćeno više osoba za ratne zločine na različitim područjima u BiH, ne može se govoriti o bilo kakvom ‘cjepkanju’ optužnica“, odgovorili su iz Tužilaštva.
Tahirović je zadovoljan podizanjem ove dvije optužnice, ali ipak kaže da se može raditi o tome da Tužilaštvo gubi normu da ih je spojilo.
“Je li moralo razdvojiti ili ne, je li ispunjavanje norme, šta je u pozadini – ne znam, ali mislim da su obje optužnice dobre“, kaže on.
Miletić pojašnjava da sve zavisi koliko su događaji povezani.
“Kad su događaji povezani, to je malo nezgodno jer si ti već imao ranije postupka u kojima se nalaze isti svjedoci. Ne znam zašto to nije moglo biti obuhvaćeno već ranijim optužnicama“, kaže ona. Miletić dodaje da Tužilaštvo može imati više optužnica, ali je to neekonomično.
Misija OSCE-a u BiH je ranije u svojim izvještajima ukazivala da se mora prestati sa fragmentacijom optužnica bez valjanog razloga.
Oni su ranije i naveli da je obaveza svih tužioca u BiH da donesu određeni broj odluka godišnje, odnosno da ispune normu možda dovela da su neki državni tužioci provodili istrage i podnosili optužnice u jednostavnijim predmetima.
Optuživanje već presuđenih osoba
Optužnica protiv Krstića nije jedina u kojoj je Tužilaštvo podiglo optužnicu protiv osobe koja je ranije presuđena i nalazi se na izdržavanju kazne.
Krstić je u Haškom tribunalu, u svojstvu komandanta Drinskog korpusa VRS-a, osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.
Tužilaštvo je proteklih godina podiglo optužnice i protiv haških osuđenika Milana Lukića, zbog zločina nad otetim putnicima u februaru 1993. na stanici Štrpci (Rudo), ranije osuđenog na doživotni zatvor zbog zločina u Višegradu, te Dragoljuba Kunarca zbog zločina protiv čovječnosti na području Foče, koji je zbog zločina u ovom gradu osuđen na 28 godina zatvora.
Mišljenje Miletić je da je podizanje ovakvih optužnica nesvrsishodno, te se pita kako se zamišlja praktično izvođenje suđenja Krstiću.
“Ne vidim koliko je to svrsishodno sada kad već imamo čovjeka osuđenog na dugogodišnju kaznu zatvora za najteži zločin. Ne znam šta nisu ranije znali za njega. Hag je valjda ispitivao sve što ima veze s njim“, kaže Miletić.
Ona dodaje da je proteklo više od 30 godina i da ne mogu svi zločini biti procesuirani.
Tahirovića zabrinjava optužnica protiv Krstića.
“Zločini na Sokocu su činjenično stanje, ali otkud on ispliva iz cijelog procesa i kako je moguće da baš njega targetiraju, pored tolikih optužnica“, kaže Tahirović.
Sutkinja Korner se u ranijem izvještaju osvrnula i na podizanje optužnica protiv već osuđenih lica, pogotovo onih kojima je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, navodeći da “raspoloživi resursi čine nemogućim procesuiranje svih osoba koje su počinile zločine”, kao i da je potrebno sastaviti listu svega što treba uzeti u obzir prije pokretanja istrage i podnošenja optužnice na potvrđivanje.
“Ne bi trebalo podizati optužnice protiv optuženih koji su već osuđeni za ratne zločine u ranijem postupku, ukoliko se optužnicom ne tereti za komandnu odgovornost za zločine takvih razmjera da interes javnosti zahtijeva da se pozove na odgovornost i da će izrečena krivičnopravna sankcija produžiti kaznu zatvora na koju je već ranije osuđen“, istaknula je ranije Misija OSCE-a.
Radislav Krstić u sudnici Tribunala u Haagu. Foto: EPA/PAUL VREEKER
Reakcija Suda Bosne i Hercegovine
Posljednjeg dana 2025. godine Državni sud je poslao obavještenje u vezi sa zaprimljenim optužnicama u kojem su naveli da je 29. do 31. decembra 2025. zaprimio ukupno 19 optužnica od Tužilaštva BiH – sedam za ratne zločine, devet za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju, te tri optužnice za opšti kriminal.
“U tom smislu, Sud će u skladu sa rokovima predviđenim Zakonom o krivičnom postupku BiH izvršiti analizu priloženih dokaza radi donošenja odluke o eventualnom potvrđivanju, odnosno odbijanju svih ili pojedinih tačaka zaprimljenih optužnica, a o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena“, stoji u saopštenju.
Iz Suda su za Detektor rekli da 19 optužnica – u periodu od samo tri dana na kraju mjeseca – predstavlja značajan porast broja optužnica u odnosu na ostatak godine.
“S obzirom da se u konkretnim slučajevima radi o kompleksnim predmetima (…) rokovi za odlučivanje po istima relativno kratki, isto direktno utiče na kapacitete Suda, u smislu dodatnog postupanja sudija i stručnog osoblja tokom praznika i neradnih dana, a sve kako bi bili ispoštovani naprijed navedeni zakonski rokovi“, navode iz Suda BiH.
Sutkinja Miletić smatra da način postupanja Tužilaštva BiH zatrpava Sud, što po njoj predstavlja “nefer ponašanje”, te da ne zna kako će Sud stići da optužnice pročita, pregleda i odluči.
Na šta je ukazivao Detektor i prije ovih optužnica
Neke od optužnica koje su podignute prošle godine obuhvatile su zločine i osobe o kojima je Detektor pisao kroz svoja istraživanja da nisu procesuirani.
U jednom istraživanju, Detektor je pisao da je samo jedna osoba po komandnoj odgovornosti odgovarala za zločine počinjene u Muzičkoj školi u Zenici. Presuda Haškog tribunala otkrila je novinarima Detektora imena više pripadnika Armije BiH koji nikada nisu procesuirani, a koje je Tužilaštvo optužilo. Neki od njih tada su govorili o svojoj ulozi u Muzičkoj školi.
Detektor je još 2022. godine pisao o istraživanju o vojnicima i policajcima koji su izbjegli odgovornost za ubistva u Biljanima, među kojima je bio i Jovo Kevac kojem se trenutno sudi. Tada su sagovornici spominjali osobu “Dragan Rosin“. Rosin je nadimak Dragana Vukića protiv kojeg je sada podignuta optužnica.
Detektor je i u emisiji “TV Justice” i projektu “Zaboravljene žrtve rata” donio priču o zločinu u kojem je 1993. godine stradalo osmero djece u Vitezu, za koji ranije nije niko odgovarao.