Apelaciju Ustavnom sudu Pažin je protiv prvostepene i drugostepene presude podnio u maju 2021. godine, mjesec dana nakon što mu je izrečena konačna presuda Državnog suda. Ovom pravosnažnom presudom Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu iz 2020. godine, kada je Pažin proglašen krivim da je, kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i zapovjednik Civilne zaštite u Stocu, nečovječno postupao prema civilu u Kaplan Mahali.
Vijeće je tada zaključilo da je van razumne sumnje dokazano da je 14. jula 1993. udario Admira Kaplana bajonetom i kundakom, kao i da mu je zasjekao uho.
Pažin je, u nedostatku dokaza, oslobođen za pet tačaka optužnice.
U svojoj apelaciji Ustavnom sudu Pažin je naveo kako smatra da mu je prekršeno pravo na pravično suđenje, te da je optužba prekoračena jer je optužnicom terećen za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjen mučenjem, a presudama je osuđen da je krivično djelo počinio nečovječnim postupanjem. Također, tražio je i odlaganje izvršenja zatvorske kazne do konačne odluke Ustavnog suda.
Tvrdio je i da se oštećeni Kaplan nije mogao smatrati zaštićenom osobom jer je bio pripadnik Armije BiH, te da krivično djelo koje mu je stavljeno na teret nije ratni zločin jer oštećeni nije pretrpio teške tjelesne povrede.
“Apelacijsko vijeće je također ocijenilo neutemeljenim apelantove prigovore koji su se odnosili na status oštećenog A. K. kao civila u inkriminirano vrijeme. Apelacijsko vijeće je ukazalo da iz obrazloženja prvostupanjske presude jasno proizlazi da je prvostupanjsko vijeće na temelju izvedenih dokaza izvelo zaključak da je oštećeni A. K. u trenutku počinjenja inkriminacije uživao zaštitu u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom”, navodi se u odluci Ustavnog suda.
Dodatno, Pažin se žalio na to da svjedoci nisu na saglasan način opisivali događaj, te da je prvostepenom presudom pogrešno utvrđena njegova funkcija.
“Apelant smatra da je Prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da je on bio zapovjednik Civilne zaštite u Stocu u sporno vrijeme, nastojeći da time, to jeste, kroz tu dužnost, pojača njegovu odgovornost i da mu izrekne znatno višu kaznu”, navodi se u apelaciji.
Nakon pregleda apelacije i relevantne dokumentacije, Ustavni sud je utvrdio da nije bilo kršenja Pažinovih prava na pravično suđenje, da je proglašen krivim za počinjenje krivičnog djela propisanog zakonom, te da su Vijeća dala jasna i precizna objašnjenja iz kojih proizlazi da su tokom postupka poštovani svi standardi prava.
“Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da nema ničega što bi uputilo na zaključak da kazneni postupak protiv apelanta, sagledan u cjelini nije bio pravičan”, navedeno je u odluci Ustavnog suda koja je konačna i obavezujuća.
S Pažinom se sudilo i Vidu Krešiću koji je oslobođen optužbe da je kao pripadnik HVO-a učestvovao u odvođenju i nezakonitom zatvaranju grupe civila, kao i da je učestvovao u mučenju u “Koštanoj bolnici”.
S Pažinom i Vidom Krešićem su ranije bili optuženi Mirko Raguž, Ivica Marković i Josip Krešić, ali su zbog smrti postupci u odnosu na njih obustavljeni.
