Iz Ureda za odnose s javnošću Suda BiH za Detektor su potvrdili da su žalbe zaprimljene.
“Sud je u predmetu protiv optuženog Milorada Dodika i drugih zaprimio žalbu Tužilaštva BiH i žalbu Odbrane optuženog Milorada Dodika”, naveli su u odgovoru iz Državnog suda.
Dodikov branilac Goran Bubić ni Tužilaštvo BiH nisu odgovorili na upite novinara Detektora o detaljima iz žalbenih zahtjeva.
Neposredno nakon izricanja presude, Dodik je javno izjavljivao kako se ne planira žaliti na nju, jer ne priznaje Sud BiH, ali ubrzo je u različitim medijskim istupima taj iskaz mijenjao. Bubić je, u međuvremenu, potvrdio kako će uložiti žalbu iako su u Republici Srpskoj doneseni zakoni prema kojima vlasti ovog entiteta ne priznaju odluke Državnog suda.
Presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. februara. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika. Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika” RS-a, oslobođen je.
Advokatica Sabina Mehić napisala je za Detektor pravnu analizu osuđujuće presude Miloradu Dodiku.
“Ono na čemu će Odbrana optuženog Dodika vrlo vjerovatno insistirati u žalbi jesu okolnosti oko samog potpisivanja ukaza. Imajući u vidu iskaze svjedoka Odbrane koji su svjedočili na glavnom pretresu na način da su oni optuženom Dodiku savjetovali da potpiše ukaze i da je istome prijetila kazna zatvora ukoliko to ne učini, pretpostaviti je da će Odbrana na tome insistirati u žalbi”, napisala je Mehić između ostalog.
Poslije izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a.
Početkom aprila Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je rješenje o neizvršenju odluke ovog suda koja se odnosi na privremeno stavljanje van snage Zakona o VSTV-u RS-a, uz obrazloženje da entitetski ministar pravde Miloš Bukejlović, donošenjem pravilnika o postupku kandidovanja i izbora prvih članova VSTV-a RS-a, nije poštovao konačnu i obavezujuću odluku – što povlači krivičnu odgovornost.
Ustavni sud je i druge zakone stavio van snage, a Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”, a Sud BiH je odredio pritvor za Dodika, te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića. Sud Bosne i Hercegovine je kasnije raspisao potjernicu, dok je raspisivanje Interpolove potjernice odbijeno.
