Prvostepena presuda Dodiku donesena je 26. februara, a prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, rok za izradu pisanog otpravka je 15 dana od dana izricanja presude, dok u složenim stvarima izuzetno može biti određen rok od 30 dana.
Presudom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika, nakon što je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Drugooptuženi Lukić je ovom presudom oslobođen.
Nakon što advokatskom timu Dodika bude dostavljen pisani otpravak presude, bit će im, ali i Tužilaštvu BiH, ostavljena mogućnost žalbe na izrečenu presudu. Iz Suda BiH su ranije za Detektor naveli da zakon propisuje da je rok za podnošenje žalbe 15 dana, ali da i tu postoji mogućnost produženja roka na mjesec dana. Sud je u današnjem saopćenju naveo da je presuda otpremljena 24. marta.
Goran Bubić, advokat Dodika u ovom predmetu, najavio je da će podnijeti žalbu, iako su u RS-u doneseni zakoni prema kojima vlasti ovog entiteta ne priznaju odluke Suda BiH.
“Donesena je prije ovih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). I takvo nepravo ne bi trebalo ostati u pravnom životu”, odgovorio je ranije Bubić na upit Detektora.
Nakon izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a.
Ustavni sud je ove zakone stavio van snage, a Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Nakon što su odbili da se odazovu pozivu na saslušanje, Tužilaštvo je naredilo i privođenje Dodika, te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića. Kasnije je za njima raspisana potjernica.
Osim ovih zakona, NSRS je usvojila Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava RS-a kojim se, između ostalog, daje veća autonomija odlučivanja entitetu u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH, ali i uvodi Vojska Republike Srpske.
