Željko Karan je na početku unakrsnog ispitivanja objasnio Ifetu Feragetu, braniocu optuženog Fatmira Muratovića, da je on dobio poziv Suda Bosne i Hercegovine da se odazove kao svjedok.
Govoreći o radu Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina, objasnio je kako su na početku postojale korpusne komisije za razmjenu, nakon kojih je formirana državna komisija za traženje nestalih, pa operativni tim, a onda Republički centar.
Odgovarajući na pitanja Ferageta po kojim se naredbama postupalo u predmetima obdukcije i identifikacije, svjedok je kazao kako je to zavisilo – nekad od istražnog sudije, a kasnije se postupalo po naredbama tužilaštva izmjenom Zakona o krivičnom postupku (ZKP), navodeći kako njemu naredbe nisu lično dolazile.
Nakon što mu je Feraget prezentirao zapisnike o identifikaciji, Karan je rekao kako je njegov posao bio da pregleda tijela, te je objasnio da se s medicinske strane nije imalo šta “obdukovati”, zato što se radilo o skeletnim ostacima.
“Medicinski dio priče nisu odjeća i obuća. Kosti su čitave, o uzroku smrti ne mogu pričati. Možda je smrt vezana za povrede tkiva. Ne isključujem nasilnu smrt, ali to ne mogu utvrditi”, kazao je Karan.
Rekao je kako procesima ekshumacije rukovodi Tužilaštvo ili neki od njih ovlaštenih organa, uz prisustvo vještaka, te je naveo kako je siguran da je u najvećem broju prisustvovao sudija ili tužilac. Karan je kazao kako je postupao po naredbama istražnog sudije i tužioca, kao i da je uvijek s njim bio inspektor kriminalističke tehnike iz Republičkog centra. Naveo je kako ZKP ne poznaje termin asanacije terena, koji podrazumijeva pronalazak i prikupljanje mrtvih tijela s neke površine čije se obdukcije rade.
Prezentiran je zapisnik o forenzičko-antropološkoj obradi posmrtnih ostataka stradalog Milana Ćulibrka, za kojeg je Karan rekao kako nije mogao utvrditi uzrok smrti, što je i napisao. Prezentirani su mu potom zapisnici za stradale Trivu i Perku Zorić, za koje je Karan kazao kako mu okolnosti nastanka, način i vrijeme smrti nisu poznati.
Tužilaštvo je prigovorilo na ove dokaze, uz obrazloženje da nisu prezentirani tokom direktnog ispitivanja.
Za zločine počinjene na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta, uključujući ubistva više od 300 osoba, progone i uništenje vjerskih objekata, sudi se bivšem komandantu i pripadnicima Petog korpusa Armije BiH – Atifu Dudakoviću, Sanelu Šabiću, Ibrahimu Šiljediću, Safetu Salihagiću, Adisu Zjakiću, Redžepu Zlojiću, Samiru Solakoviću, Fatmiru Muratoviću, Muharemu Aleševiću, Huseinu Balagiću, Edinu Domazetu, Ejubu Koženjiću, Ibrahimu Nadareviću i Saidu Mujiću.
Željka Marenić, predsjedavajuća Sudskog vijeća, zatražila je od Ferageta da za naredno ročište napravi kopiju svih dokaza koje planira prezentirati, budući da je tokom ročišta bilo dosta neslaganja između Tužilaštva i Odbrana.
Nastavak suđenja je zakazan za 7. april.
- Grad: Bosanska Krupa
- Grad: Bosanski Petrovac
- Grad: Ključ
- Grad: Sanski Most
- Lice: Alešević Muharem
- Lice: Balagić Husein
- Lice: Domazet Edin
- Lice: Dudaković Atif
- Lice: Konježić Ejub
- Lice: Mujić Said
- Lice: Muratović Fatmir
- Lice: Nadarević Ibrahim
- Lice: Šabić Sanel
- Lice: Salihagić Safet
- Lice: Šiljedić Ibrahim
- Lice: Solaković Samir
- Lice: Zjakić Adis
- Lice: Zlojić Redžep
- Predmet: Dudaković i drugi
- Ratni zločini
- Sud Bosne i Hercegovine
