Milanka Kajganića je Dodik optužio za kršenje zakona, kao i da je “zaprijetio njemu i čitavoj Republici Srpskoj“.

“Godinu dana me dovodiš ovdje da se iživljavaju na meni. I šta misliš da ćeš doći na kraju do Milorada Dodika i reći izvini? Nema izvini. Svako će snositi posljedice koje ima po tome”, rekao je Dodik pred novinarima i dodao da ga Kajganić može tužiti.

“Sram ga bilo da uopšte hoda Republikom Srpskom i da dođe u Banjaluku. Al’ negdje ću mu možda oprostiti jer će mi pomoći da razbijem ovu BiH“, rekao je, između ostalog, Dodik nakon ročišta.

On je tada najavio i da će podnijeti krivične prijave protiv istražioca Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a Državni sud je nazvao inkvizitorskim.

Državne pravosudne institucije nisu se oglašavale niti reagovale na ove Dodikove izjave, niti je to uradio sam glavni državni tužilac. Ranija praksa često je bila da pravosuđe reaguje i osudi izjave političara kojima se sudi, a koji pokušavaju da pritiscima utiču na proces protiv sebe. Detektor je ranije pisao da Državni sud nije Dodiku odredio mjere zabrane komentarisanja slučaja, kako je to radio u nekim ranijim predmetima, uprkos njegovim čestim komentarisanjem rada tužilaca i sudija.

Iz Državnog tužilaštva duže od sedam dana nisu odgovorili na upit Detektora da li ove komentare i uvrede vide kao pritisak, odnosno da li mogu uticati na sudski proces, kao i da li će poduzimati bilo šta. Kajganić nije odgovarao na pozive ni poruke Detektora.

Komentari i uvrede koje je Dodik uputio mogu biti višestruko interpretirani, smatra advokat Asim Crnalić. Pojašnjava da vrijeđanje nekoga nije kažnjivo Zakonom o zaštiti od klevete, odnosno da se to može braniti kao vrijednosni sud, dok iznošenje neistina jeste.

“Nikome nije dopušteno iznositi prijetnje pravosudnim funkcionerima, a gospodin Kajganić se nalazi na takvom mjestu da bi trebao znati šta treba uraditi u takvom slučaju. Kajganić bi trebao reagirati, a on to trpi, to je stalno problem. Ako se neće zaštititi čovjek koji je na najvišoj funkciji, ko će onda“, kaže Crnalić.

Kajganić je svoj mandat glavnog državnog tužioca počeo obećanjima da će biti transparentan i dostupan novinarima, ali se gotovo prestao pojavljivati u medijima nakon što je protiv njega podnesena disciplinska prijava Uredu disciplinskog tužioca (UDT) jer je u televizijskoj emisiji RTRS-a u aprilu 2023. godine komentarisao primjenu zabrane negiranja genocida.

VSTV nije odgovorio na upit Detektora o komentarima i uvredama Dodika na glavnog tužioca. Oni su naveli da bi komentari Dodika trebali biti razmatrani na narednoj sjednici Vijeća.

Državni ministar pravde Davor Bunoza na upit Detektora kaže da osuđuje bilo kakav pritisak na bilo kojeg nosioca pravosudne funkcije. Dodaje da su bilo kakve prijetnje i uvrede na ličnoj razini nedopustive, posebno na nosioce pravosudnih funkcija.

“Svi sudski predmeti se rješavaju snagom dokaza i argumenata u sudnici, a ne pritiscima i uvredama izvan sudnice. Kao što moramo poštivati presumpciju nevinosti, isto tako moramo poštivati nositelje pravosudnih funkcija“, kaže Bunoza.

U Delegaciji Evropske unije u BiH zabrinuti su zbog sve većeg broja verbalnih napada, prijetnji, pritisaka i drugih oblika uplitanja nosioca javnih funkcija u predmetima protiv visokorangiranih dužnosnika. Javni dužnosnici se moraju suzdržati od targetiranja i javnog prozivanja sudija i tužilaca, kažu iz Delegacije.

“Nezavisnost policije, tužilaštava i sudova je od suštinskog značaja za vladavinu prava i mora biti zagarantovana. Kao institucionalni garant nezavisnosti pravosuđa, Visoko sudsko i tužilačko vijeće treba sistemski i efikasno odgovoriti na ovakve pokušaje pritisaka, verbalnih napada i uplitanja, u cilju očuvanja integriteta pravosudnih postupaka“, navodi se u odgovoru za Detektor.

Dodikov advokat Goran Bubić komentare svog branjenika ne vidi kao prijetnje.

“[Dodik] ne vrši pritisak, on ima pravo da se brani. On je stranaka u postupku. Pritisak mogu da vrše subjekti izvan postupka, kao što vrše ambasadori, kao što vrše ministri izvršne vlasti, a stranke su stranke. To je u sklopu odbrane sve“, kaže Bubić.

Detektor je ranije pisao kako je osam mjeseci od početka suđenja Državni sud prvi put reagovao na komentare i uvrede Dodika upućene postupajućoj sutkinji Seni Uzunović. Početkom oktobra Dodikova Odbrana je zatražila izuzeće postupajuće sutkinje zbog, kako su naveli, “neočekivane pristrasnosti”. Sud BiH je odbio ovaj zahtjev. Dodik je sutkinju optužio da nije poduzela ništa povodom ratnog zločina koji je počinjen u Konjicu, kada je bila sutkinja.

Iz Suda BiH su tada saopštili da je ovakva izjava napad na ugled, čast i profesionalnu karijeru sutkinje Uzunović. Dodali su i da je izjava netačna, neutemeljena i bazirana na mišljenju pojedinca, te da se njom zanemaruju ranije utvrđene činjenice.

“Navedeni monstruozni zločin, koji je predsjednik RS-a pomenuo u svojoj izjavi, počinili su pripadnici Policijske stanice Konjic, a za šta su preživjeli izvršitelji pravomoćno osuđeni”, pojasnili su iz Suda BiH.

Pravni stručnjaci koji su ranije upozoravali da bi mu zbog komentara o tužiocima, sudijama i svjedocima trebalo biti zabranjeno istupanje u medije o predmetu, tada su to ocijenili kako zakašnjelu reakciju.

Iz Misije OSCE-a u BiH su na upit Detektora osudili svaki oblik napada, zastrašivanja ili neprimjerenog pritiska na nosioce pravosudnih funkcija ili pripadnike agencija za provođenje zakona.

“Nezavisnost i profesionalizam pravosuđa i agencija za provođenje zakona predstavljaju kamen temeljac demokratije i od suštinskog su značaja za poštovanje vladavine prava, osiguravanje postojanja odgovornosti i održavanje povjerenja javnosti u institucije, uključujući i u pravosudni sistem“, navode u odgovoru.

Podsjećaju da bilo kakve prijetnje ili pokušaji da se utiče na pravosudne vlasti i agencije za provođenje zakona, ne samo da podrivaju integritet pravnog postupka, nego također slabe osnovne principe pravičnosti, pravde i ravnopravnosti pred zakonom.

“Nosioci javnih funkcija moraju biti uzori tako što će djelovati odgovorno i poštovati nepristrasnost i profesionalizam nosilaca pravosudnih funkcija dok obavljaju svoje dužnosti i služe građanima Bosne i Hercegovine“, navode iz Misije OSCE-a.

Ako postoji sumnja da je tužilac počinio neko krivično djelo, protiv njega se može podnijeti disciplinska prijava, ali tužioci ne mogu ispunjavati želje, kaže Sulejman Selimović, tužilac Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona.

“Tužilac pripremi optužnicu, pošalje je sudu, sud je potvrdi ili ne. Bitno je tu da li tu postoje elementi bića krivičnog djela ili ne postoje. Nije lično ništa ni protiv koga“, kaže Selimović.