Petak, 3 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Ćamil Ramić s braniteljicom Vasvijom Vidović. Foto: BIRN BiH

Vještak vojne struke Emir Mujezinović, profesor sigurnosti i odbrane u penziji, govorio je o vojnoj komandi i rukovođenju u Goraždu, koje je, kako je naveo, bilo u dvostrukom prstenu okruženja od jula 1992. do kraja rata.

“Jedan je nadređeni, a to je komandant”, rekao je Mujezinović.

Na pitanja braniteljice Vasvije Vidović naveo je da ne postoji nijedan dokaz da je komandant Ahmet Sejdić izdao naredbu optuženom Ćamilu Ramiću za postupanje prema ratnim zarobljenicima u Međeđi.

Ispričao je da je, iz seta izdatih, najbitnija naredba iz sredine 1993. u kojoj stoji da se prema ratnim zarobljenicima stražari moraju za vrijeme ispitivanja ponašati prema pravilima Ženevske konvencije, da se zarobljenici iz Međeđe prevezu u Goražde, te da se obezbijedi mjesto vojnog pritvora.

Prema njemu, jedino je i isključivo komandant IBOG-a (Istočnobosanska operativna grupa) Ferid Buljubašić izdao naredbu za formiranje vojne policije i imao pravo za komandovanje četom vojne policije koja je osiguravala samo objekat u kome su bili zatvoreni.

“To je obrazovan oficir i posao je obavljao po pravilima, sve je regulisano aktima”, kazao je vještak.

Naveo je da je o stanju u vojnom pritvoru izvještaj pisao upravnik vojnog pritvora. Rekao je da se taj izvještaj odnosio na broj ratnih zarobljenika, medicinsku pomoć koju su dobivali i evidentirane posjete u pritvoru, te da je slat Vojnom sudu.

Vještak je izjavio da je Himzo Selimović bio povezan s Komisijom za razmjenu ratnih zarobljenika. Naveo je da su sve komisije u svom sastavu morale imati nekoga iz Službe bezbjednosti.

Za zločine počinjene od 1992. do 1994. nad zarobljenicima na području Goražda i Višegrada, s Ramićem i Selimovićem je optužen i Ramiz Mićivoda. S njima se sudi i Mehmedu Dobrači, kome su na teret stavljeni zločini nad zarobljenicima i civilima počinjeni 1995. godine na području Rogatice i Goražda.

Sejdiću se u odvojenom predmetu sudi za zločine na području Foče, Višegrada i Čajniča počinjene od augusta 1992. do februara 1993. godine. Sud BiH je 2020. pravosnažno oslobodio Sejdića, nekadašnjeg komandanta Prve višegradske brigade, optužbi za zločine na području Goražda i Rudog počinjene u periodu od jula 1992. do februara 1993. godine.

Nastavak suđenja je 16. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Obradović i ostali: Optuženi tvrdi da nikada nije bio na mjestu ubistava u Ivan Polju
Na suđenju za zločine na području Sokoca, optuženi Momir Kezunović je, svjedočeći u svoju korist, izjavio je da je u septembru 1992. bio na zadatku u selu Novoseoci, ali da nikada nije bio na lokalitetu Ivan Polje gdje je izvršeno ubistvo muškaraca.
Rajko Milić (desno) ispred Suda BiH u pratnji advokata. Foto: Detektor
Milić i ostali: Optuženi pucali u zarobljenike u Kozluku
Zaštićeni svjedok Državnog tužilaštva ispričao je kako su u drugoj polovini jula 1995. godine optuženi Rajko Milić i Vukašin Drašković pucali u zarobljenike na šljunkari kod Kozluka, a da je na toj lokaciji bio prisutan i Milan Tomić.
Talić i ostali: Noćne torture u Muzičkoj školi
Buljubašić i ostali: Dim se širio na sve strane
Milan Mijić: Tražio ključeve od kuća
Ninković: Trajno narušeno zdravstveno stanje optuženog