Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Ćamil Ramić s braniteljicom Vasvijom Vidović. Foto: BIRN BiH

Vještak vojne struke Emir Mujezinović, profesor sigurnosti i odbrane u penziji, govorio je o vojnoj komandi i rukovođenju u Goraždu, koje je, kako je naveo, bilo u dvostrukom prstenu okruženja od jula 1992. do kraja rata.

“Jedan je nadređeni, a to je komandant”, rekao je Mujezinović.

Na pitanja braniteljice Vasvije Vidović naveo je da ne postoji nijedan dokaz da je komandant Ahmet Sejdić izdao naredbu optuženom Ćamilu Ramiću za postupanje prema ratnim zarobljenicima u Međeđi.

Ispričao je da je, iz seta izdatih, najbitnija naredba iz sredine 1993. u kojoj stoji da se prema ratnim zarobljenicima stražari moraju za vrijeme ispitivanja ponašati prema pravilima Ženevske konvencije, da se zarobljenici iz Međeđe prevezu u Goražde, te da se obezbijedi mjesto vojnog pritvora.

Prema njemu, jedino je i isključivo komandant IBOG-a (Istočnobosanska operativna grupa) Ferid Buljubašić izdao naredbu za formiranje vojne policije i imao pravo za komandovanje četom vojne policije koja je osiguravala samo objekat u kome su bili zatvoreni.

“To je obrazovan oficir i posao je obavljao po pravilima, sve je regulisano aktima”, kazao je vještak.

Naveo je da je o stanju u vojnom pritvoru izvještaj pisao upravnik vojnog pritvora. Rekao je da se taj izvještaj odnosio na broj ratnih zarobljenika, medicinsku pomoć koju su dobivali i evidentirane posjete u pritvoru, te da je slat Vojnom sudu.

Vještak je izjavio da je Himzo Selimović bio povezan s Komisijom za razmjenu ratnih zarobljenika. Naveo je da su sve komisije u svom sastavu morale imati nekoga iz Službe bezbjednosti.

Za zločine počinjene od 1992. do 1994. nad zarobljenicima na području Goražda i Višegrada, s Ramićem i Selimovićem je optužen i Ramiz Mićivoda. S njima se sudi i Mehmedu Dobrači, kome su na teret stavljeni zločini nad zarobljenicima i civilima počinjeni 1995. godine na području Rogatice i Goražda.

Sejdiću se u odvojenom predmetu sudi za zločine na području Foče, Višegrada i Čajniča počinjene od augusta 1992. do februara 1993. godine. Sud BiH je 2020. pravosnažno oslobodio Sejdića, nekadašnjeg komandanta Prve višegradske brigade, optužbi za zločine na području Goražda i Rudog počinjene u periodu od jula 1992. do februara 1993. godine.

Nastavak suđenja je 16. septembra.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao