Petak, 27 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Ćamil Ramić s braniteljicom Vasvijom Vidović. Foto: BIRN BiH

Vještak vojne struke Emir Mujezinović, profesor sigurnosti i odbrane u penziji, govorio je o vojnoj komandi i rukovođenju u Goraždu, koje je, kako je naveo, bilo u dvostrukom prstenu okruženja od jula 1992. do kraja rata.

“Jedan je nadređeni, a to je komandant”, rekao je Mujezinović.

Na pitanja braniteljice Vasvije Vidović naveo je da ne postoji nijedan dokaz da je komandant Ahmet Sejdić izdao naredbu optuženom Ćamilu Ramiću za postupanje prema ratnim zarobljenicima u Međeđi.

Ispričao je da je, iz seta izdatih, najbitnija naredba iz sredine 1993. u kojoj stoji da se prema ratnim zarobljenicima stražari moraju za vrijeme ispitivanja ponašati prema pravilima Ženevske konvencije, da se zarobljenici iz Međeđe prevezu u Goražde, te da se obezbijedi mjesto vojnog pritvora.

Prema njemu, jedino je i isključivo komandant IBOG-a (Istočnobosanska operativna grupa) Ferid Buljubašić izdao naredbu za formiranje vojne policije i imao pravo za komandovanje četom vojne policije koja je osiguravala samo objekat u kome su bili zatvoreni.

“To je obrazovan oficir i posao je obavljao po pravilima, sve je regulisano aktima”, kazao je vještak.

Naveo je da je o stanju u vojnom pritvoru izvještaj pisao upravnik vojnog pritvora. Rekao je da se taj izvještaj odnosio na broj ratnih zarobljenika, medicinsku pomoć koju su dobivali i evidentirane posjete u pritvoru, te da je slat Vojnom sudu.

Vještak je izjavio da je Himzo Selimović bio povezan s Komisijom za razmjenu ratnih zarobljenika. Naveo je da su sve komisije u svom sastavu morale imati nekoga iz Službe bezbjednosti.

Za zločine počinjene od 1992. do 1994. nad zarobljenicima na području Goražda i Višegrada, s Ramićem i Selimovićem je optužen i Ramiz Mićivoda. S njima se sudi i Mehmedu Dobrači, kome su na teret stavljeni zločini nad zarobljenicima i civilima počinjeni 1995. godine na području Rogatice i Goražda.

Sejdiću se u odvojenom predmetu sudi za zločine na području Foče, Višegrada i Čajniča počinjene od augusta 1992. do februara 1993. godine. Sud BiH je 2020. pravosnažno oslobodio Sejdića, nekadašnjeg komandanta Prve višegradske brigade, optužbi za zločine na području Goražda i Rudog počinjene u periodu od jula 1992. do februara 1993. godine.

Nastavak suđenja je 16. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Bužimkić i ostali: Odbrana traži ukidanje pritvora poslije više od dvije godine
Odbrana Nedžada Ćehića, optuženog za zločine na području Bosanske Krupe, iznijela je prijedlog za ukidanje pritvora, ocijenivši da poslije duže od dvije godine nema razloga za tu mjeru.
Mehmedagić: Zvali ga zbog pristupa serverima
Na suđenju bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne službe (OSA) za zloupotrebu položaja, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je jedno vrijeme održavao servere Američkog univerziteta i da je poslije sarađivao s istražnim organima u vezi s pristupom serverima.
Peković: Od članova porodice i komšija čuli o ubistvu