Bratunac. Foto: BIRN BiH
U obrazloženju odluke CIK navodi da su nakon raspisivanja Javnog konkursa za imenovanje predsjednika / zamjenika predsjednika biračkih odbora dobili prijave 9.346 kandidata, a nakon provjera 1. augusta je utvrđena lista od 7.111 kandidata za ove dvije funkcije.
“Podnosioci prigovora su nakon objave navedene odluke, blagovremeno, uložili prigovor na odluku u kojem su naveli da je lice Mlađenović Najdan, koji se našao na listi kandidata za imenovanje na dužnost predsjednika / zamjenika predsjednika biračkog odbora, osuđen za ratni zločin pred Sudom BiH”, navodi se u odluci CIK-a.
Uvidom u službene evidencije podataka, CIK je utvrdio da je Mlađenović presudom Suda BiH pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine i šest mjeseci zbog krivičnog djela “ratni zločin protiv civilnog stanovništva”.
Izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt zabranjuje se da se osuđeni za ratne zločine i genocid kandiduju na izborima.
“Nijedna osoba koja je osuđena od bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju”, navedeno je u izmjenama Izbornog zakona.
Mlađenović je 2014. osuđen za učešće u napadu na civilno bošnjačko stanovništvo u Bratuncu, a Sudsko vijeće je utvrdilo da je uništavao imovinu tako što je grupi vojnika pokazao kuće koje treba zapaliti, nakon čega su vojnici to učinili, te da je sam izvršio pretres i zapalio jednu kuću.
Istom presudom je oslobođen optužbi za učešće u ubistvima i uništavanju imovine tokom napada na sela Hranča i Glogova u maju 1992. godine.
Žalba na ovu odluku CIK-a nije dozvoljena.
