Vlasenica. Foto: BIRN BiH
Đurić, koji je optužen da je učestvovao u progonu bošnjačkog civilnog stanovništva na području Vlasenice, nastanjen je na području Srbije.
Iako je optužnica protiv njega potvrđena u januaru 2023. godine, još uvijek nije zakazano ročište na kojem bi se on trebao izjasniti o krivnji. Pravosudne institucije nisu u mogućnosti dostaviti mu potvrđenu optužnicu, kao ni dopis o obavezi izbora branioca koji bi ga zastupao u ovom predmetu.
Iz Suda BiH su odgovorili kako je, putem međunarodne pravne pomoći, optuženom upućen dopis, ali da do danas nisu zaprimili dostavnicu kao potvrdu o urednom zaprimanju akta, niti je Đurić dostavio punomoć za branioca. Dodali su da su nekoliko puta Ministarstvu pravde BiH upućivali urgencije za dostavljanje povratne informacije.
“Od ovog ministarstva je zaprimljen odgovor da su urgenciju proslijedili nadležnim organima u Republici Srbiji i da će po zaprimanju dostavnice odmah obavijestiti Sud, što se nije dogodilo do današnjeg dana”, rečeno je iz Suda BiH.
I Sud i Tužilaštvo potvrdili su da je Đurić nastanjen na poznatoj adresi u Republici Srbiji, ali da dokumente nije moguće dostaviti, što stvara procesne prepreke u ovom predmetu.
“Nisu ispunjene procesne pretpostavke za izdavanje naredbe za raspisivanje potjernice, niti je Tužilaštvo podnosilo prijedlog u tom pravcu”, pojasnili su iz Suda.
Postupajući tužilac u ovom predmetu, naveli su iz Tužilaštva, smatra da je ovakav stav neprihvatljiv, posebno kada je riječ o davanju punomoći za izabranog branioca, jer je u istražnom postupku optuženog zastupao advokat Srećko Dimitrijević iz Beograda, čija je punomoć u spisu, zbog čega je sve dopise Sud mogao dostaviti njegovom braniocu.
Iz Državnog tužilaštva najavili su da će, nakon pribavljanja saglasnosti oštećenih, u narednom periodu predložiti Sudu BiH da predmet ustupi na procesuiranje pravosuđu Srbije.
“To činimo kako optuženi ne bi ostao neprocesuiran i kako bi se nastavile aktivnosti u borbi protiv nekažnjivosti optuženih, koji su odlaskom u susjedne zemlje postali nedostupni pravosuđu BiH”, zaključili su iz Tužilaštva.
Đurić je optužen da je učestvovao progonu bošnjačkog civilnog stanovništva – ubistvima, zatvaranjem, oduzimanjem fizičke slobode i drugim nečovječnim djelima. Jedna od osam tačaka optužnice tereti ga da je u junu 1992. godine u mjestu Durakovići zarobio civila, koji nije pružao nikakav otpor, a zatim ga ubio nožem.
Na teret mu se, između ostalog, stavlja i da je u maju iste godine, zajedno s drugim vojnicima i policajcima, učestvovao u napadu na selo Džamdžići, ubistvima civila i paljenju kuća, kao i da je istog mjeseca u zgradi SJB-a Vlasenica s drugim policajcima premlaćivao jednu žensku osobu, o čemu je Detektor ranije pisao.
