“Ne možemo dopustiti ‘sive zone’ u Evropi i zajedno moramo učiniti sve što možemo kako bismo zatvorili slabe tačke koje Rusija može iskoristiti za svoju politiku dezinformacije, infiltracije i destabilizacije”, rekla je Baerbock.

Predsjednik Republike Srpske, rijetki evropski političar koji se još uvijek redovno sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, brzo je reagovao na najavu dolaska i posebno se osvrnuo na njemačku vojnu pomoć Ukrajini.

Dolazak Baerbock u BiH kada su tu i austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Shallenberg i njegov italijanski kolega Antonio Tajani, dolazi u vrijeme sve glasnijih poruka stručnjaka koji upozoravaju kako bi Zapadni Balkan, a s njim i Bosna i Hercegovina, mogli postati sljedeća meta Ruske Federacije.

Najplastičniji u tome bio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, koji je krajem 2023. godine upozorio zapadne zemlje da posebnu pažnju usmjere ka Balkanu.

Krajem februara Detektor je pisao o saopćenju Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini u kojem proces širenja Evropske unije, čijem članstvu teži Bosna i Hercegovina, predstavlja kao opasnost po Moskvu. To je do sada najotvoreniji stav Ambasade protiv članstva BiH u EU, a stručnjaci smatraju kako će se on u narednom periodu još više isticati jer Kremlj Evropsku uniju i NATO vidi kao dvije strane istog novčića.

Detektor je u posljednjih nekoliko godina kontinuirano pisao o ruskom uticaju u BiH. Evo šta trebate znati o slabostima na koje je upozorila Baerbock.

Rusija želi povećati broj kanala za širenje dezinformacija u BiH

Kao jednu od tri glavne stvari kojima Rusija utiče na BiH, Baerbock je navela dezinformacije.

Ruski i proruski mediji godinama u BiH šire dezinformacije, a to se povećalo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova i Ambasada u Sarajevu od početka rata u Ukrajini ulažu napore da građanima BiH nametnu svoju verziju događaja koristeći se analogijom zločina u Srebrenici i Ukrajini.

Detektor je analizirao sadržaj medija koji ponavljaju stavove Kremlja. Oni često u svoje narative uključuju i stavove o posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini koje je lako dokazati netačnima, kao što je negiranje genocida u Srebrenici ili zločina na Markalama.

Ali i prije početka invazije fondovi i instituti iz Rusije promovisali su narative iz izvještaja kojima se u Republici Srpskoj umanjuju ratni zločini u BiH, uključujući genocid.

Rusija njeguje odnose sa odabranim bosanskohercegovačkim novinarima koji promovišu ovakve narative. Vladimir Genadijevič Solovjov, čelni ruski novinar kojem je Ukrajina zabranila ulazak u zemlju, lično je uručio priznanja predsjedniku Udruženja novinara Republike Srpske Danijelu Simiću, koji je 2022. godine boravio na okupiranom Krimu, gdje je bio jedan od posmatrača procesa referenduma o pripajanju okupiranih regija Ruskoj Federaciji.

Priznanja su dodijeljena glavnoj urednici Informativnog programa Radio-televizije Republike Srpske Nadi Veletić i novinarki Alternativne televizije Darinki Petrović.

Rusija želi publici u BiH također nametnuti stavove o opravdanosti svoje invazije tvrdnjama bez osnova da Ukrajinom vladaju neonacisti.

Nakon što je Putin nedavno rekao da bi bilo dobro da ruska televizija za stranu publiku RT, koja također služi kao jedan od kanala propagande, otvori svoj kanal u BiH, iz ovog medija su potvrdili da će pokrenuti emitovanje u BiH.

Ukrajinska stručnjakinja za komunikacije Maria Avdeeva je u razgovoru za Detektor u Kijevu objasnila kako je Balkan sljedeća regija na koju će se Moskva fokusirati i u kojoj je vjerovatno već aktivna te da sve počinje sa širenjem dezinformacija.

Grupe i veze za destabilizaciju

Avdeeva je objasnila da je ukrajinsko iskustvo pokazalo kako dezinformacije vode ka destabilizaciji – ulogu u kreiranju potencijalne nestabilnosti imaju organizacije koje su ranije pokazale naklonost prema nasilju, kriminalnim aktivnostima te političke stavove koji idu u prilog vlastima u Moskvi.

Detektor je ranije pisao o proruskim organizacijama u BiH. U BiH već godinama djeluje ruska bajkerska grupa “Noćni vukovi”, koja je u Rusiji bliska predsjedniku Putinu i čiji su članovi učestvovali u aneksiji ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine. Organizaciju “Sveti Georgije” iz Lončara kod Brčkog finansirala je ruska Ambasada u BiH. Detektor je pisao o kriminalnoj prošlosti vođe ove grupe, čiji članovi često paradiraju u maskirnoj odjeći na kojoj je grb Rusije.

Detektor je opširno pisao i o drugim organizacijama iz Republike Srpske i Srbije koje često sarađuju i koje dolaze u centar pažnje prilikom događaja, kao što je neustavni Dan Republike Srpske.

Nisu samo formalne i neformalne organizacije te koje njeguju jasan proruski stav ili su u komunikaciji s ruskim organizacijama koje su često pod sankcijam Evropske unije zbog njihove veze sa invazijom na Ukrajinu, odnosno sa aktuelnom vlašću u Moskvi. Detektor je pisao i o visokorangiranim i lokalnim zvaničnicima Republike Srpske koji u BiH dočekuju organizacije poput “Sveruskog narodnog fronta”, koji je osnovao sam Vladimir Putin. Zvaničnici Republike Srpske poput Petra Đokića, ministra industrije, rudarstva i energije, primili su nagrade i priznanja od sankcionisane ruske agencije “Rossotrudničestvo”.

Nekoliko udruženja veterana u Republici Srpskoj također održava bliske veze s ruskim udruženjima.

Infiltracija kao stub ruskog uticaja

Ministrica vanjskih poslova Njemačke je kao treću slabost navela infiltraciju. Osim političara koje predvodi Dodik, Rusija želi pojačati svoj uticaj u BiH.

Istraživanje Detektora nedavno je otkrilo kako Ruska Federacija u BiH šalje visokopozicionirane kadrove koji su nepoželjni u ostatku Evrope. Ruske diplomate koje su evropske države protjerale nakon invazije na Ukrajinu sada su akreditovane u ruskoj misiji u našoj zemlji. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, nakon istraživanja Detektora o protjeranim ruskim diplomatama iz evropskih zemalja koji su sada u BiH, rekao je da je to sigurnosno pitanje i da je bilo propusta u tom procesu.

Ruska Federacija, koristeći visokopozicionirane zvaničnike u BiH vrši i druge vrste pritiska na zemlju, posebno one energetske prirode. Državno ministarstvo na čelu sa SNSD-ovim članom Stašom Košarcem spremilo je 2023. godine, na insistiranje Rusije, uvođenje kontrola na uvoz koje bi rezultiralo skupljim gorivom, po uzoru na Srbiju, gdje su prethodno uvedene uz pomoć ruske državne kompanije “Gazprom”. Nakon pisanja Detektora, Vijeće ministara je povuklo odluku o kontroli naftnih goriva.

Prirodni gas je drugi paket pritiska. Ovisnost BiH o ruskom gasu je status koji je decenijama nepromijenjen, a pokušaji da se on riješi, odnosno da se BiH poveže i na druga tržišta kako bi poboljšala svoju poziciju, značajnim dijelom se koči upravo iz pozicija na koje Moskva ima značajan utjecaj – preko aktuelne vlasti u Republici Srpskoj.