Intervju

Maria Avdeeva: Ako pobijedi dezinformacijama na Balkanu, Rusija će preći u agresivniju fazu

Maria Avdeeva tvrdi da Rusija bitku prvo vodi na naslovicama medija. Foto: BIRN BiH

Maria Avdeeva: Ako pobijedi dezinformacijama na Balkanu, Rusija će preći u agresivniju fazu

23. Februara 2024.11:11
23. Februara 2024.11:11
Nakon nedavne najave iz Ukrajine da će Balkan postati naredna meta Rusije, stručnjakinja za dezinformacije Maria Avdeeva u intervjuu za Detektor, vođenom u Kijevu, objašnjava kako izgledaju ruski dezinformacijski predznaci za sukobe u fizičkom svijetu.

Ruska Federacija posmatra dijelove svijeta u kojima može imati uticaj i u kojima ga može pretvoriti u nešto veće – jednako kao što je ranije posmatrala Ukrajinu. Balkan je važan, kaže Avdeeva, jer nije daleko, i već postoje tenzije koje se mogu iskoristiti za stvaranje novih napetosti.

“Balkan je sljedeća regija na koju će se Moskva fokusirati i u kojoj je vjerovatno već aktivna”, kaže ona.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je krajem 2023. godine izjavio da ima informacije o tome da Rusija želi novi rat i to upravo na Balkanu. Avdeeva smatra da je upravo Balkan prostor na kojem Rusija planira kreirati novu situaciju koja u jednom trenutku može eskalirati.

“Rusija priprema pozicije i aktivira te pozicije jednom kada procijeni da je vrijeme. Zelenski je zato upozorio Zapad da prati situaciju“, kaže Avdeeva.

Situaciju ne kreira samo Moskva. Milorad Dodik je rijetki evropski političar koji se još uvijek, gotovo redovno, susreće s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Ove posjete su češće danas nego što je to bio slučaj prije početka ruske invazije na Ukrajinu.

Predsjednik Republike Srpske nerijetko ističe prijateljstvo s Moskvom, naglašava neutralnost u ratu u Ukrajini, ali često pravda poteze Moskve dok ponavlja stavove Rusije o navodnoj opasnosti koju NATO predstavlja za BiH. Rusija je više puta zaprijetila da će BiH trpjeti posljedice ako se učlani u tu vojnu alijansu.

Na pitanje Detektora zašto misli da je situacija na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini, drugačija u odnosu na ranije godine, Avdeeva kaže da je prva stvar koja je drugačija vjerovatno postojanje agenata koji na terenu mogu isprovocirati ključan događaj.

“Teško je zamisliti da će političar biti lično upleten u aktivnosti na terenu. Rusiji treba sukob i svaka šansa može biti iskorištena. Rusija može kreirati i lažni incident, optužiti nekoga, nakon čega će ljudi reagovati. Kremlj ovo može dalje razviti u dalje aktivnosti na terenu i Zelenski misli upravo na to. Političari koji su proruski nastrojeni stvaraju političke prilike koje odgovaraju takvoj situaciji. Rusija uvijek ima nekoliko scenarija i čeka. Uvijek ima više planova, ako ne funkcioniše plan A, idu na plan B, ako ne ide plan B onda idu na plan C“, upozorava Avdeeva.

Sa Marijom Avdeevom smo razgovarali u Kijevu. Foto: BIRN BIH

Planovi rijetko uključuju ruske državljane. Avdeeva kaže da veliku ulogu u kreiranju potencijalnog haosa imaju organizacije koje su ranije pokazale naklonost prema nasilju, kriminalnim aktivnostima te političke stavove koji idu u prilog vlastima u Moskvi.

“Rusija koristi te organizacije jer je uvijek lakše mobilisati ljude koji unaprijed podržavaju njihove ideje. Takve organizacije se koriste za nasilne aktivnosti na terenu. To se desilo u Ukrajini. Rusija je okupirala Donjeck i Lugansk jer su tamo već postojale grupe koje su bile spremne i koje su podržavale rusku stvar. Onda ih je Moskva u ključnom trenutku iskoristila. Jako je bitno identificirati te grupe, ljude, nazvati ih imenom, jer kada imate prave informacije onda takve grupe teže funkcionišu“, kaže Avdeeva.

U BiH već godinama djeluje ruska bajkerska grupa “Noćni vukovi“ koja je u Rusiji bliska predsjedniku Putinu i čiji su članovi učestvovali u aneksiji ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine. Detektor je ranije pisao i o drugim proruskim grupama u BiH – poput Svetog Georgija iz Lončara čiji rad je finansirala ruska ambasada u BiH, i koje su javno izrazile podršku invaziji na Ukrajinu – koje veličaju ratne zločince i imaju kriminalnu prošlost ili su u sprezi s vlastima Republike Srpske.

Bitka se prvo vodi na naslovnicama medija

Ali prije bilo kakve aktivnosti na terenu, Rusija prvo ide u borbu u informacijskom prostoru, koristeći dezinformacije i manipulacije, objašnjava Avdeeva.

Ovoj stručnjakinji za strateške komunikacije pri ukrajinskoj državnoj novinskoj agenciji, zadatak je analizirati dezinformacije iz sigurnosnog ugla. Njeno iskustvo invazije na Ukrajinu joj govori da je Rusija na Balkanu, uključujući i BiH, već započela bitku.

“Ta bitka se vodi na naslovnicama online medija, na naslovnicama novina, na televiziji. Jako je važno ne dozvoliti Rusiji da pobijedi u ovom stadiju – jer ako pobijede, onda prelaze na sljedeću fazu. Zato je važno provjeravati informacije, zato je važno reći ljudima kada su izmanipulisani, reći im da postoji razlika između slobode govora i ruske propagande“, kaže Avdeeva i dodaje da se razgovor o dezinformacijama ne treba voditi tek povremeno, na samitima ili konferencijama, nego svaki dan.

“Jer postoji igrač, jako opasan igrač, jako agresivan – i to je Ruska Federacija. Ona pokušava da osvoji naš informacijski prostor i moramo to prepoznati i moramo uzvratiti – to je ključ uspjeha“, naglašava ona.

Detektor je ranije pisao o emisijama ruskih ili proruskih medija koje se dijele na lokalnim televizijskim stanicama ili online, u kojima se negira genocid u Srebrenici ili drugi zločini i nastoje promijeniti činjenice o ratu koje su utvrđene u sudskim procesima.

Avdeeva, koju na društvenim mrežama prati više od 150.000 osoba, smatra da se ratovi ne vode samo oružjem i da najprije počnu s informacijama.

Prije nego je Rusija otvoreno napala Ukrajinu u februaru 2022. godine, već je osam godina ranije anektirala Krim. To je Ukrajincima, među kojima je i Avdeeva, dalo vremena da se dobro pripreme za rat riječima, koji dolazi u raznim oblicima.

“Provjera tačnosti informacija je jedan dio posla, ali nije dovoljno reći ljudima da je neka vijest lažna – jednako je bitno boriti se protiv narativa koji dolaze iz Rusije. Recimo, iz Moskve se tvrdi da Ukrajina nikada nije postojala i da je uvijek bila dio Ruskog carstva. Zato je važno reći istinu, reći pravu informaciju“, kaže Avdeeva.

Dezinformacije se kreiraju na različite načine i drugačije za različitu publiku. Rusija razlikuje ono što će usmjeravati ka ukrajinskoj od onoga što će usmjeravati ka neukrajinskoj, evropskoj i zapadnoj publici, kaže Avdeeva.

Zloupotrebe slobode govora

Maria Avdeeva u Kharkivu nakon bombardovanja. Foto: Twitter/X

Ono što je specifičan problem u ostatku Evrope jeste da Moskva zloupotrebljava slobodu govora.

“Rusija manipuliše slobodom govora i slobodu koju Zapad vrednuje koristi protiv Zapada. Rusija te slobode vidi kao slabost i u njima pronalazi rupe kako bi se dodatno infliltrirala u informacijski prostor“, objašnjava Avdeeva.

Ruski dezinformacijski napori dobro su pripremani i u njih se ulaže značajan trud.

“Dezinformacija se pojavljuje prvo na nekom Telegram kanalu ili manje važnom lokalnom mediju na koji se ne obraća velika pažnja. Tu informaciju će prepoznati veći ruski mediji i citirat će je, pozivajući se na manji izvor. Nakon toga, o toj informaciji govorit će ruski državni zvaničnik i kvalificirat će je kao potvrđenu. Potom ta informacija dolazi do saopštenja ili izvještaja nekog tijela, recimo Ministarstva odbrane Ruske Federacije, gdje će pisati kako se događaj iz informacije zaista desio. Tako se zatvara puni krug. Ovo se dešava 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici“, kaže Avdeeva.

Zato je bilo jako važno da na početku invazije na Ukrajinu građani te zemlje nauče prepoznati kvalitetne izvore informacija i razlikuju ih od izvora koji se povezuju s vlastima u Moskvi.

Iako je od početka invazije prošlo dvije godine, ovaj posao nije završen i, kako kaže Avdeeva, na novinarima je da prepoznaju dezinformacije i objasne građanima zašto je važno izgraditi sumnjičavost prema ruskim i proruskim izvorima informacija.

To je posebno važno za nove načine širenja dezinformacija.

“Važno je objasniti ljudima da ne vjeruju svemu što vide u online medijima ili na Telegram kanalima, nego da povjerenje izgrade prema vjerodostojnim izvorima“, kaže Avdeeva.

Jedan od primjera kako ruske dezinformacije uspijevaju načiniti štetu desio se na samom početku invazije na Ukrajinu. Kako kaže Avdeeva, ruski izvori su kontinuirano govorili o tome kako ukrajinska vojska bombarduje svoje gradove i mjesta.

“Danas to zvuči nevjerovatno, ko bi povjerovao u to? Ali na početku invazije je vladao informacijski haos i Rusija je djeliće informacija ostavljala na različitim kanalima. Tako su neki ljudi pomislili da je to moguće. I upravo to je potrebno Rusiji – nije važno da vi povjerujete u nešto specifično, njima je važno da počnete sumnjati i pomisliti da bi to moglo biti istina. Srećom, vrlo brzo je postalo očigledno da su te informacije bile laže, ali u prvim trenucima Rusija je uspjela raširiti tu priču i utiče na ljude“, objašnjava Avdeeva.

Irvin Pekmez