Početkom septembra premijer Republike Srpske Savo Minić najavio je jednokratnu novčanu pomoć za učenike osnovne i srednje škole. Mjesec kasnije, Centralna izborna komisija (CIK) kaznila je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik novčanom kaznom u iznosu od 22.000KM je zbog isplate jednokratne novčane pomoći učenicima osnovnih i srednjih škola i nastupa Minića, člana ove stranke. Tada je Minić je kažnjen sa 12.000KM.
CIK je kaznio Minića i SNSD zbog zloupotrebe javnih resursa odnosno korištenja javne funkcije za političku promociju prilikom najave isplate 16 miliona KM pomoći učenicima i studentima.
Transparency International je dan uoči izborne kampanje upozorio da se mjesec dana pred održavanje Opštih izbora u Bosni i Hercegovini dešava zabrinjavajući trend porasta slučajeva indirektne kupovine podrške birača kroz zakonom zabranjena jednokratna novčana davanja različitim kategorijama stanovništva.
Podaci Transpatrencya pokazuju da je od raspisivanja izbora podijeljeno oko 78,3 miliona KM od čega je najveći dio izdvojila Vlada Republike Srpske za jednokratnu pomoć penzionerima pred izbore od 80 i 120 KM.
Političke stranke su tokom predizborne kampanje potrošile najmanje 13,3 miliona konvertibilnih maraka (KM) na oglašavanje, bilborde i predizborne skupove, pri čemu je SNSD izdvojio najviše novca i ostvario izrazitu dominaciju u medijskom prostoru. Istovremeno su zabilježeni brojni izborni prekršaji, neistinite tvrdnje političara, govor mržnje i neispunjena obećanja, dok su izborne kazne dostigle najmanje 329.500 KM.
Od početka praćenja predizbornih aktivnosti, po prijava Transparency International BiH izrečeno je najmanje 40 novčanih kaznih vrijednosti 234.000 konvertibilnih maraka (KM). CIK je izrekla kazne zbog preuranjene kampanje, zloupotrebe resursa, obećane koristi te zloupotrebe djece i drugih prekršaja.
Zloupotrebe javnih resursa u izborne svrhe
Srđan Traljić, Transparency International. Foto: Detektor
Srđan Traljić iz Transparencya smatra da je tokom ove kampanje bilo nikad više primjera zloupotrebe javnih sredstava za izbornu promociju, te za indiretnu kupovinu glasova. Problem, prema njegovim riječima, predstavlja činjenica što su prošle nekažnjeno, iako su za to postojale zakonske osnove.
“Mi smo negdje preko 70 miliona maraka jednokratnih davanja zabilježili, ništa to nije kažnjeno u kontekstu podjele. Tu se radilo o indirektnoj kupovini glasova. Bilo je i intenziviranja javnih radova i tu smo imali istu praksu. Dok se moglo to smatrati preuranjenom kampanjom, kažnjavali su stranke što objavljuju to na svojim društvenim mrežama, ali najviše u kontekstu preuranjene kampanje”, govori Traljić.
On smatra da dok se nepravilnosti budu kažnjavale kao preuranjena kampanja, a ne zbog zloupotrebe javnih resursa za kupovinu glasova, novčane sankcije neće odvratiti političke stranke od kršenja, niti će dovesti do promjene percepcije javnosti i političke kulture.
Za CIK je bilo sporno što je Minić javni novac predstavio kao zaslugu svoje stranke, ali ne i sama isplata 16 miliona KM u izbornom periodu.
“CIK je uvijek tu nalazio logiku da izbjegne sankcionisanje. Ono što je dodatno problem bio jeste da je njihova praksa da su kažnjavali samo aktivnosti u online prostoru, dok stvarne zloupotrebe koje su se dešavale na terenu nisu kažnjavali, tako da je gore bilo nešto objaviti nego nešto uraditi”, kazao je Traljić.
Kao primjer je naveo kada je jedna opoziciona stranka organizovala podjelu poklon-bonova za besplatno šminkanje u stranci. Lokalna izborna komisija je izrekla sankciju, ali je CIK poništio tu odluku.
Kada se ušlo u izbornu kampanju, CIK je održao nekoliko sjednica kada su počeli izricati prve mjere, te je kažnjen premijer Republike Srpske zbog podjele novca srednjoškolcima, navodi Traljić.
Dezinformacije zbog uvođenja izbornih tehnologija
Dalio Sijah. Foto: Detektor
Dalio Sijah iz organizacije Zašto Ne napominje da su prvenstveno kadrovi SNSD-a koji su iznosili netačne i neutemeljene tvrdnje o upotrebi novih tehnologija na biračkim mjestima.
“Tvrdilo se da će one biti korištene samo u onim mjestima gdje je SNSD na vlasti, kako bi se ugrozio taj njihov rezultat. Centralna izborna komisija je izrekla i nekoliko kazni političkim predstavnicima i kandidatima SNSD-a na ovim izborima, i samoj stranci. Obratila se institucionalno pažnja na takve neistine, ali takve neistine nastavljaju se pojavljivati u domaćoj javnosti i nakon okončanja izbora i izbornog procesa i proglašenja konačnih rezultata”, navodi Sijah.
On je dodao da se manipulisano činjenicama i tvrdilo da su takve tehnologije zabranjene i da su se prestale koristiti u nekim evropskim zemljama, dok u Bosni i Hercegovini te glasačne mašine uopšte nisu korištene. Takve sumnje su dolazile i iz Ruske Federacije, gdje je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a išao u posjetu prije izbora.
Nove izborne tehnologije uoči predstojećih izbora dobile su izrazit politički karakter. Dok su se ranije kritike uglavnom odnosile na način njihovog uvođenja, tehničku spremnost, troškove i zaštitu podataka, dio funkcionera SNSD-a skenere i biometrijsku identifikaciju sve češće povezuje s mogućnošću pogodovanja političkim protivnicima ili uticaja na izborni rezultat.
Takve tvrdnje nemaju utemeljenje, a neke od njih već su demantovane. Testirane tehnologije u velikoj su mjeri funkcionisale, dok su zabilježeni problemi bili tehničke i proceduralne prirode.
Trend neistinitih i neutemeljenih tvrdnji političara
Željka Cvijanović. Foto: Detektor
U periodu predizborne kampanje, Istinomjer je neistinitim i neuteneljenim ocjenio niz tvrdnji političara.
Kako navodi Sijah, zabilježena je ponovljena neistina da je u vrijeme mandata bivšeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića otvoreno preko 100.000 radnih mjesta. Bilo je dosta kritika koje su upućivane na račun vlasti, ali isto tako i neutemeljenih neistinitih tvrdnji aktera na vlasti koji su preuveličavali svoje rezultate i tvrdili da su ispunili sva data obećanja.
Prema Istinomjeru, Bakir Izetbegović tvrdio je da je SDA tokom perioda u kojem je bila na vlasti napravila 120.000 novih radnih mjesta. Dostupni statistički podaci ne potvrđuju ovu brojku, a dio rasta zaposlenosti na koji se Izetbegović pozvao ostvaren je u Republici Srpskoj, gdje SDA nije bila dio izvršne vlasti, što je ocjenjeno neistinitom tvrdnjom.
“Imali smo jednu potencijalno opasnu neistinu koju je izrekla Željka Cvijanović, da su, napadači 11. septembra na Svjetski trgovački centar u New Yorku, imali svi pasoše Bosne i Hercegovine. Dakle, i takve su se tvrdnje iznosile u islamofobnom maniru, i optuživanju, dovođenju Bosne i Hercegovine u kontekst sa nekim terorističkim djelima”, navodi Sijah.
Istinomjer je zabilježio i izjavu Cvijanović koja je tvrdila da Evropska unija prekinula diplomatske kontakte s Rusijom. Prema ovoj organizaciji, EU je održavala direktne kontakte s Rusijom, nudila nastavak dijaloga i učestvovala u diplomatskim naporima s ciljem spriječavanja eskalacije sukoba.
I tvrdnja Adnana Štete da su kadrovi SDP-a BiH na federalnom nivou i nivou Kantona Sarajevo ispunili sva obećanja data u protekle četiri godine ocjenjena je neistinitom.
Ocjenjena je neistinitom i tvrdnja Draška Stanivukovića da u Jasenovcu ne postoje imena i prezimena žrtava. Stalna postavka Memorijalnog muzeja prikazuje imena i prezimena žrtava jasenovačkog logora, a dostupni su i poimenični podaci o žrtvama.
U mandatu 2022-2026. značajan broj zakona nije dočekao usvajanje, što zbog odbijanja, obustavljanja postupka, povlačenja ili višemjesečnog zadržavanja u proceduri, nalazi su Istinomjera. Jedan od važnih segmneata reformi koji je ostao nedovršen odnosio se na pravosuđe. Razmatrano je više prijedloga novih zakona o Sudu BiH i VSTV-u, ali nijedan od njih do održavanja Opštih izbora 2026. nije kusvojen. Ovi zakoni važni su i za evropski put BiH, jer se reforma pravosuđa, jačanje njegove nezavisnosti i odgovornosti te uređenje nadležnosti i organizacije pravosudnih institucija nalaze među prioritetima u procesu pristupanja EU.
Bivši član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić ustvrdio je da konstrukcija “hrvatski član Predsjedništva” ne postoji u Ustavu BiH. Istinomjer je ovu tvrdnju ocijenio neutemeljenom jer ustav izričito koristi izraz “hrvatski član”.
Istu ocjenu zbog sličnih tvrdnji dobio je i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Haris Zahiragić koji je rekao da ne postoje bošnjački, hrvatski i srpski član Predsjedništva BiH.
Govor mržnje i nacionalna retorika
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik nakon objave preliminarnih rezultata Općih izbora u Banjoj Luci, 4. oktobra 2026. godine. Foto: EPA/NIDAL SALJIC
Poruke da Bošnjaci ne treba da se doseljavaju u Istočno Sarajevo, sugestije da bošnjački član Predsjedništva stvara Veliku Srbiju i pozivi na odvajanje od drugih etničkih grupa samo su neki od slučajeva koje je Detektor mapirao tokom izborne kampanje, a koji, iako su zabranjeni i kažnjivi Izbornim zakonom BiH, do danas nisu sankcionisani.
Dodik, čija je stranka SNSD osvojila veliki broj mandata, u nekoliko navrata tokom kampanje je koristio ranije formiran narativ o ugroženosti Srba u Istočnom Sarajevu, “jer Bošnjaci tu kupuju stanove” i naseljavaju grad. Novinarima Detektora ponovio je svoje stavove, pravdajući se “kako ima puno prijatelja muslimana”. Ranije se izvinjavao Bošnjacima za slične riječi tokom prijevremenih izbora za predsjednika RS-a, pa ih ponavljao.
Fokus na Istočno Sarajevo kao ekskluzivno srpski prostor za život korišten je i tokom kampanje za predsjednika Republike Srpske, o čemu je Detektor također pisao.
Detektor je zabilježio gotovo 30 izjava u Bazi Mapiranje mržnje, kojima su političari vrijeđali ili targetirali različite etničke, vjerske ili druge grupe ali i stranačke protivnike. Polovina zabilježenih slučajeva mržnje u Detektorovoj bazi odnosi se na visokopozicionirane članove SNSD-a i članove partija iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
Detektor je tokom predizborne kampanje na društvenoj mreži jednog od lidera SDA, Faruka Kapidžića, zabilježio i tvrdnju da je član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda “u ofanzivi stvaranja Velike Srbije“
Tokom kampanje među incidentima smo mapirali pogrdan rječnik, kada je lider HDZ-a BiH iz Dervente vrijeđao Slavena Kovačevića iz Demokratke fronte koji je bio u utrci za Predsjedništvo BiH nazivajući ga “obrezani“. Meta diskriminatornog govora bile su i žene kandidatkinje pa je Hrvatska republikanska stranka kritikovala HDZ-ovu Darijanu Filipović zbog činjenice da “ne zna mijesiti tijesto“.
Preizborna kampanja obilježila je i govor mržnje kandidata na ovogodišnjim Općim izborima, kao veličanje ratnih zločinaca koje je došlo do izražaja nakon smrti Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge zločine.
Prema Sijahu, jedna trećina predizborne kampanje je prošla u priči o ratnoj prošlosti i zapaljivoj retorici koja se vraćala na 1990. godine.
“Dodik je, nakon okončanja izbora u Bosni i Hercegovini, praktično preselio u Srbiju, a dotad smo imali i poruke iz Srbije, poruke podrške SNSD-u i njihovim vladajućim, koalicionim partnerima. Isto tako, promovisala se ta neka priča i ‘o srpskom svetu'”, kaže Sijah.
“Generale, neka je tvojoj majci hvala! Znali smo i znamo šta je danas naša dužnost, da budemo ovdje! Drugi neka sude i neka pričaju. Za njih je, izgleda, krivica i biti Srbin, a za nas je to sveta dužnost, čast i zavjet. Presuda je danas donesena!”, označena je izjava Draška Stanivukovića, nakon sahrane Ratka Mladića kao govor mržnje.
Srđan Amidžić, državni ministar finansija i trezora je izjavio “da bi političko Sarajevo poslao u crkve, jer ih u džamijama ne uče”.
“Da im objasne razliku između dobrog i lošeg, da im objasne šta je mržnja. Ja nisam osjetio šta je mržnja dok nisam počeo da radim u Sarajevu i kako je to rekao predsjednik Dodik to je stvar njihove opsesije po cijenu čega god”, rekao je Amidžić.
Jelena Trivić je navela da nije Sarajevo zaboljelo samo to što je Mladić sahranjen u Beogradu i što su političari iz Republike Srpske otišli na sahranu. Njima je najviše zasmetalo, kako je rekla ona, što je cjelokupni srpski narod s obje strane Drine, na primjeru Mladića, izrazio svoju ljubav prema Republici Srpskoj i dao svoj sud o prošlom ratu.
“Mi smo kolektivno rekli da je to za nas bio, kao što i jeste bio, Odbrambeno-otadžbinski rat, jer smo branili svoja ognjišta. Rekao je srpski narod i šta misli o svom generalu, a oni su mislili da će nam neke presude i nametnuti zakoni zabraniti da govorimo”, dodala je Trivić, a njena izjava je ocjenjena kao govor mržnje.
Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a. Foto: Detektor
Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a za Detektor potvrdio kako su od perioda raspisivanja izbora dobili 37 prigovora za govor mržnje.
“Donijeli smo jednu odluku o izricanju sankcije u iznosu od 5.000 konvertibilnih maraka. Ocijenili smo po definiciji da je to klasični govor mržnje“, rekao je Kalaba odbijajući da kaže o kojem je političkom subjektu riječ i dodajući kako je u radu 19 prigovora.
CIK je odbio dostaviti Detektoru podatke o kaznama koje su izrečene političkim strankama i kandidatima od raspisivanja do održavanja izbora. Kako su naveli, CIK ne vodi posebne evidencije te bi njihovo sačinjavanje značilo izradu analize i stvaranja nove informacije.
