Vijest

Srbiji iz Haaga upućen predmet protiv Šešelja i ostalih

4. Marta 2024.12:40
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) uputio je Srbiji predmet protiv Vojislava Šešelja, Miljana Damjanovića, Miroljuba Ignjatovića te Ljiljane i Ognjena Mihajlovića, koji se terete za nepoštivanje suda.

This post is also available in: English

Vojsilav Šešelj. Foto: EPA/KOČA SULEJMANOVIĆ

Sudija Liu Daqun je u svojoj odluci od 29. februara naložio da se predmet uputi nadležnim pravosudnim organima u Srbiji na suđenje, kao i da se što prije srbijanskom tužilaštvu prebace sve informacije, uključujući optužnicu i dokaze.

Također je pozvao i Tužilaštvo Srbije da zatraži svaki vid zaštitnih mjera koji može biti neophodan zahtjevom predsjedniku Mehanizma. Naložio je Uredu registrara da preduzme odgovarajuće mjere, čim je to izvodljivo, za djelotvoran učinak mehanizama praćenja i da izvještava predsjednika.

Sudija Daqun u odluci navodi da je u augustu prošle godine potvrdio optužnicu prema kojoj se Šešelju, Damjanoviću, Ignjatoviću te Ljiljani i Ognjenu Mihajloviću stavlja na teret da su svjesno i namjerno ometali provođenje pravde, otkrivali informacije kršenjem sudske naredbe, uključujući naredbe za zaštitu svjedoka, i nisu ispoštovali, bez opravdanja, sudski nalog da prestanu i odustanu od objavljivanja povjerljivih informacija.

Prema odluci, Srbija tvrdi da su ispunjeni svi zakonski uslovi za upućivanje predmeta, te se pozvala na svoju zakonsku obavezu da sarađuje s Mehanizmom. Također je napomenuto da optužneni borave u toj zemlji,  te da “navodno kriminalno ponašanje odgovara većem broju krivičnih djela prema domaćem zakonodavstvu Srbije, uključujući prikrivanje ili pomaganje izvršioca nakon izvršenja krivičnog djela” te krivično djelo “ometanje ili sprečavanje dokazivanja”.

“Prema Srbiji, ukoliko bi predmet bio proslijeđen, Tužilaštvo za ratne zločine će voditi postupak pred Višim sudom u Beogradu u prvom stepenu, a Apelacioni sud u Beogradu u drugom stepenu”, stoji u odluci sudije Daquna.

Tužilaštvo s druge strane, kako se navodi u odluci, tvrdi da Srbija nije u dovoljnoj mjeri pokazala da ima adekvatan zakonski okvir, te posebno izrazilo sumnju da li bi se Šešelju moglo suditi kao saučesniku u sopstvenim djelima.

U svom podnesku je Tužilaštvo napomenulo da je uglavnom uspjelo ostvariti saradnju Srbije tokom istrage, “iako sa značajnim zakašnjenjima”. Međutim, s obzirom na nedostatak Srbije u poštivanju ranijih naredbi Mehanizma, Tužilaštvo je kazalo da ova država treba da pokaže da može dovesti ovaj slučaj do suđenja i završiti ga na vrijeme, da bi se predmet mogao ustupiti.

“Optuženi smatraju da predmet treba proslijediti Srbiji, da će se pojaviti pred nadležnim domaćim organima kada su pozvani, a da vođenje postupka u Srbiji jeste u interesu ekspeditivnosti, pravičnosti i efikasnosti”, naveo je Daqun.

Nakon razmatranja svih činjenica, sudija Daqun je odlučio da je u interesu pravde i ekspeditivnosti da se slučaj proslijedi Srbiji.

Detektor je ranije pisao da je Šešelj već osuđivan za nepoštivanje suda. Jedan postupak za nepoštivanje suda – protiv Šešeljevih stranačkih kolega Vjerice Radete i Petra Jojića – još uvijek je u toku. Oni su u oktobru 2012. optuženi da su uticali na svjedoke na suđenju Šešelju tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promijene iskaze ili ne svjedoče.

Zajedno s Radetom i Jojićem bio je optužen i Jovo Ostojić, ali je postupak protiv njega obustavljen zbog njegove smrti.

Predsjednik Mehanizma i glavni tužilac već niz godina u izvještajima Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) skreću pažnju na nesaradnju Srbije zbog odbijanja da uhapsi i izruči optužene u Haag.

Šešelj je u aprilu 2018. osuđen zbog podsticanja i počinjenja progona Hrvata 1992. u selu Hrtkovci u Vojvodini, te mu je izrečena kazna od deset godina zatvora.

Lamija Grebo


This post is also available in: English