Ponedjeljak, 30 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Visoko. Foto: Bojan Krajišnik

Kako je ranije saopšteno iz Tužilaštva, optuženi Zijad Kadrić, Hajrudin Halilović, Asim Hamzić, Miralem Čengić, Samir Selimović i Amir Murtić bili su pripadnici Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Visoko, Oružanih snaga Armije BiH, Stanice javne bezbjednosti i Vojne policije Armije BiH u Visokom.

Tada je saopšteno da optužnica obuhvata 109 pojedinačnih radnji izvršenja nad više desetina žrtava i oštećenih.

Tužilaštvo je ranije saopštilo da se optuženi terete da su od maja do kraja 1992. godine u zatočeničkom objektu – logoru, koji se nalazio u kasarni “Ahmet Fetahagić”, sistemski i kontinuirano vršili mučenja, pljačkanja, fizičko i psihičko zlostavljanje civila srpske nacionalnosti s područja Visokog, među kojima su bili žene, djeca i osobe starije životne dobi.

“Prema navodima optužnice, u zatočenju i zlostavljanju u navedenom logoru – u periodu od oko osam mjeseci – bilo je više stotina civila s područja Visokog i okoline, koji su držani bez dovoljno hrane, osnovnih higijenskih uslova, u neuslovnim i pretrpanim prostorijama, gdje su bili podvrgnuti svakodnevnim zlostavljanjima, premlaćivanjima, mučenju, nečovječnom postupanju, različitim oblicima psihičkog i fizičkog zlostavljanja, te naročito ponižavajućim postupcima prema zatvorenicima ženskog spola i malodobnim osobama”, stoji u ranijem saopštenju Tužilaštva BiH.

Kadrić, kako se navodi, umjesto da postupi u skladu sa svojim dužnostima i spriječi mučenje i nečovječno postupanje – kojih je bio svjestan i znao za njih – te zaštiti zatvorene civile, nije poduzeo mjere zaštite, čime je omogućio drugim optuženima, kao i ostalim nepoznatim osobama, kontinuirano i sistematsko zlostavljanje žrtava.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija