Četvrtak, 30 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Visoko. Foto: Bojan Krajišnik

Kako je ranije saopšteno iz Tužilaštva, optuženi Zijad Kadrić, Hajrudin Halilović, Asim Hamzić, Miralem Čengić, Samir Selimović i Amir Murtić bili su pripadnici Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Visoko, Oružanih snaga Armije BiH, Stanice javne bezbjednosti i Vojne policije Armije BiH u Visokom.

Tada je saopšteno da optužnica obuhvata 109 pojedinačnih radnji izvršenja nad više desetina žrtava i oštećenih.

Tužilaštvo je ranije saopštilo da se optuženi terete da su od maja do kraja 1992. godine u zatočeničkom objektu – logoru, koji se nalazio u kasarni “Ahmet Fetahagić”, sistemski i kontinuirano vršili mučenja, pljačkanja, fizičko i psihičko zlostavljanje civila srpske nacionalnosti s područja Visokog, među kojima su bili žene, djeca i osobe starije životne dobi.

“Prema navodima optužnice, u zatočenju i zlostavljanju u navedenom logoru – u periodu od oko osam mjeseci – bilo je više stotina civila s područja Visokog i okoline, koji su držani bez dovoljno hrane, osnovnih higijenskih uslova, u neuslovnim i pretrpanim prostorijama, gdje su bili podvrgnuti svakodnevnim zlostavljanjima, premlaćivanjima, mučenju, nečovječnom postupanju, različitim oblicima psihičkog i fizičkog zlostavljanja, te naročito ponižavajućim postupcima prema zatvorenicima ženskog spola i malodobnim osobama”, stoji u ranijem saopštenju Tužilaštva BiH.

Kadrić, kako se navodi, umjesto da postupi u skladu sa svojim dužnostima i spriječi mučenje i nečovječno postupanje – kojih je bio svjestan i znao za njih – te zaštiti zatvorene civile, nije poduzeo mjere zaštite, čime je omogućio drugim optuženima, kao i ostalim nepoznatim osobama, kontinuirano i sistematsko zlostavljanje žrtava.

Najčitanije
Saznajte više
Kako je vandalizam u Međugorju postao političko pitanje
Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio međunacionalno motivisan, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini, što doprinosi političkim tenzijama i produbljivanju podjela.
Lokalne zajednice pozvale na jačanje povjerenja i društvene kohezije
Partnerske zajednice okupljene u projektu “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini – Možemo bolje“ poručile su da se trajni mir, povjerenje i društvena kohezija mogu graditi jedino zajedničkim djelovanjem institucija, civilnog društva i građana.
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju