Christian Schmidt na konferenciji u Memorijalnom centru Srebrenica. Foto: BIRN BiH
Schmidt je tokom obraćanja medijima podsjetio kako su njegovi prethodnici dali veliki doprinos u osnivanju Memorijalnog centra te kako je potrebno suočiti se s poricanjem, revizionizmom i iskrivljavanjem istine koju su utvrdili međunarodni i domaći sudovi.
Dodao je kako ovaj napor zahtijeva sveobuhvatne i dobro osmišljene mjere, a potom saopćio kako u ladici ima još određenih odluka u vezi s pitanjima koja se tiču žrtava i daljnje borbe za njihov status, kao i status samog Centra.
“Doći će do proširenja Centra jednim institutom za istraživanje i obrazovanje, odnosno edukaciju. Imat ćemo domaći i međunarodni tim koji će se sastojati od iskusnih eksperata i stručnjaka za genocid, koji će se baviti pitanjima genocida i doprinijeti ovim nastojanjima. Zajedno sa čelnicima Centra, direktorima i ostalima koji rade u njemu, moja vizija daljnjeg razvoja ovog centra jeste, ne samo da vršimo komemoraciju – koja jeste vrlo važan dio u svemu tome – nego također da pristupimo i obrazovanju i mlade generacije u Evropi”, poručio je Schmidt.
On je naglasio kako u svojim ladicama ima još jedan set odluka te pozvao međunarodnu zajednicu i vlasti BiH da u svoje ruke uzmu stvar te da će, ukoliko bude prepreka od strane domaćih organa, biti spreman da na njih stavi svoj potpis.
“Pod ovim podrazumijevam integraciju, dakle unošenje podataka u kaznene evidencije o ljudima koji su osuđeni za genocid, za zločine protiv čovječnosti, za ratne zločine, od strane međunarodnih krivičnih sudova, uključujući i Haški tribunal”, naveo je Schmidt te dodao da se ne može tolerisati činjenica da takvi ljudi ne budu upisani u određene evidencije.
Druga odluka, kako je objasnio, odnosi se na zabranu izbora i imenovanja na javne funkcije svih osoba koje su osuđene za genocid, ratni zločin te zločin protiv čovječnosti, kao i zabranu dodjeljivanja bilo kakvih nagrada takvim licima.
“Neke stvari će uslijediti dalje, uključujući i aktivnosti koje se tiču ostvarenja štete ili naknade za žrtve genocida i ratnih zločina”, rekao je on.
Dodao je kako je potrebno unaprijediti obuku tužilaca po pitanju gonjenja onih koji negiraju genocid te kazao kako ima poziv da u Haagu prisustvuje potpisivanju Memoranduma o razumijevanju između Rezidualnog mehanizma i Ministarstva pravde BiH o registraciji lica koja su osuđena za ratne zločine.
“Međunarodna zajednica nema puno strpljenja za takve stvari, tako da mogu reći da će se to pitanje riješiti u narednih nekoliko sedmica”, zaključio je on.
