Nedjelja, 8 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kompleks pravosudnih državnih institucija. Foto: BIRN BiH

Prema saopštenju Državnog tužilaštva, uhapšene osobe se sumnjiče za učestvovanje u zarobljavanju i ubistvu oko 70 žrtava – bošnjačkih muškaraca i dječaka, kao i jedne žene – 15., 19. i 23. jula 1995. godine na lokaciji Jarovlje u Vlasenici, te dvije lokacije na području Bišine-Šekovići.

Nakon toga, kako se navodi, osumnjičeni su organizovali mehanizaciju i provodili aktivnosti na uklanjanju tijela ubijenih.

Prema haškim presudama koje je analizirao Detektor u Bazi sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH, u Bišini je 23. jula 1995. ubijeno najmanje 39 Bošnjaka koji su prethodno zarobljeni na području Vlasenice, te odvezeni kamionom i likvidirani.

U presudi nekadašnjem komandantu Glavnog štaba VRS-a Ratku Mladiću konstatovano je da su u ubistvima 23. jula 1995. godine u Bišini učestvovali pripadnici 10. diverzantskog odreda VRS-a.

Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu osudio je Mladića na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Uhapšene osobe, prema Tužilaštvu, bit će dovedene postupajućem tužiocu koji će, nakon ispitivanja osumnjičenih, odlučiti o daljnjim aktivnostima u predmetu.

Najčitanije
Saznajte više
Ustavni sud odbio apelacije trojici osuđenih za ratne zločine
Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane zahtjeve trojice pravosnažno osuđenih za ratne zločine za donošenje privremenih mjera kojima će vratiti postupak na početak, ukinuti izdržavanja kazne zatvora te staviti van snage crvenu potjernicu.
Šta trebate znati o izvještaju o svjetskim katastrofama i dezinformacijama
Štetne informacije nisu samo tehnički problem, već egzistencijalna prijetnja humanitarnom radu, dok sposobnost humanitarnih aktera da djeluju zavisi isključivo od njihovog integriteta i povjerenja koje uživaju u zajednicama, navodi se u Izvještaju Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Ustavni sud BiH odbio zahtjev bivšoj sutkinji za ukidanje zabrane putovanja
Usvojena ažurirana Komunikacijska strategija VSTV-a
Optužnica protiv ruskog dobrovoljca iz Modriče vraćena na doradu