Ponedjeljak, 7 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Apelacioni sud u Beogradu. Foto: BIRN

Fond za humanitarno pravo (FHP) sa sjedištem u Beogradu kritikovao je juče odluku Apelacionog suda u Beogradu da smanji kaznu za ratne zločine, odnosno za zlostavljanje zatvorenika, izrečenu bivšem policijskom inspektoru Osmanu Osmanoviću, sa pet na tri i po godine zatvora.

“Ovakav tok postupaka koji se u Srbiji vode protiv državljana BiH ne doprinosi jačanju regionalne saradnje ni povjerenja žrtava u institucije Srbije koje procesuiraju ove zločine“, saopštio je FHP.

FHP navodi da je ovo već drugi slučaj u kojem srbijanski sud izriče licima zatvorske kazne “ispod zakonskog minimuma, kojima se skoro ili u potpunosti pokriva vreme provedeno u pritvoru“.

Drugi takav slučaj koji se pominje je slučaj Huseina Mujanovića, koji je u januaru osuđen na četiri i po godine zatvora zbog zlostavljanja zarobljenika tokom rata u BiH.

FHP ističe da je predmet protiv Osmanovića od samog početka trebalo ustupiti pravosuđu BiH, s ciljem “jačanja regionalne saradnje i povjerenja u institucije BiH“.

U martu 2022. godine Viši sud u Beogradu osudio je Osmanovića na pet godina zatvora zbog zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika koji su bili zatočeni u logoru “Rasadnik“ u Gornjem Rahiću kod Brčkog tokom leta 1992. godine.

Međutim, odlukom objavljenom prošle sedmice, Apelacioni sud je Osmanoviću smanjio kaznu na tri i po godine zatvora.

Apelacioni sud je utvrdio da je on zlostavljao samo jednog zatvorenika, a ne trojicu, kako je navedeno u prvobitnoj presudi.

U odluci se navodi da je “zajedno sa drugim licima, (Osmanović) vršio iznuđivanje izjava na okolnosti rasporeda srpskih oružanih snaga i naoružanja kojim raspolaže srpska strana u sukobu, nanošenjem povreda telesnog integriteta, zastrašivanjem i naročito uvredljivim i ponižavajućim postupanjem”.

Osmanović, državljanin BiH, nalazi se u pritvoru od novembra 2019. godine, kada je uhapšen na granici između Srbije i BiH. Sarajevo je tražilo njegovo izručenje, ali je Srbija odbila taj zahtjev.

Osmanović je jedan od trojice bh. državljana koji su u periodu od 2018. do 2021. godine, prilikom ulaska u Srbiju uhapšeni zbog sumnje da su počinili ratne zločine. Husein Mujanović, ratni komandant vojnog zatvora u Hrasnici kod Sarajeva, uhapšen je u julu 2018., a u septembru 2021. Srbija je uhapsila i Edina Vranja, bivšeg visokog zvaničnika Federalne uprave policije.

Međutim, nakon oštrih reakcija bh. zvaničnika i sastanka tužilaca dve zemlje u Beogradu, Vranj je pušten iz pritvora, a srpsko tužilaštvo je predložilo da BiH preuzme njegov slučaj.

FHP je naglasio da se “postupanje primjenjeno u slučaju Edina Vranja treba uspostaviti kao redovnu praksa“ kada se bh. državljani hapse zbog ratnih zločina u Srbiji.

Najčitanije
Saznajte više
Hrvatska kaznila državljanina BiH zbog veličanja Mladića
Sud je izrekao uslovnu kaznu 43-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je preminuo krajem augusta dok je služio doživotnu kaznu zatvora.
Beogradska veza: Vijećnik AfD-a pomagao ruskoj mreži kibernetičkog kriminala
Andreas Maul, gradski vijećnik njemačke krajnje desničarske stranke AfD, osnivač je srpske kompanije koju su Sjedinjene Američke Države sankcionirale zbog pomaganja ruskoj Aeza Grupi, kompaniji koja je pružala infrastrukturu za kibernetički kriminal.
Direktoru BIRN-a Crne Gore zabranjen ulazak u Srbiju