Kao predsjednica Foruma beogradskih gimnazija, koji predstavlja zaposlene u gimnazijama u glavnom gradu Srbije, Ana Dimitrijević prisustvovala je 5. augusta „javnoj raspravi“ na kojoj je Ministarstvo prosvjete otvorilo diskusiju o nizu izmjena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.
Zvaničnici Ministarstva predstavili su izmjene kao „kozmetičke“, prisjeća se Dimitrijević. Prema njenim riječima, one su sve samo ne to.
„Uglavnom su potcjenjivali našu inteligenciju objašnjavajući osnovne stvari koje svi vrlo dobro znamo i pravili se da ne razumiju zašto se diže tolika prašina kada su izmjene, navodno, kozmetičke i ne toliko važne“, kazala je Dimitrijević.
„Kada smo tražili precizne definicije pojedinih izmjena, odgovarali su: ‘To se podrazumijeva’, iako svi znamo da se ne podrazumijeva“, dodala je ona.
Nakon više od 18 mjeseci otvorenog sukoba vlasti Srbije s obrazovnim institucijama – od srednjih škola do univerziteta – Ministarstvo obrazovanja iskoristilo je period ljetnog raspusta da predstavi zakonske izmjene za koje zaposleni u obrazovanju strahuju da će ograničiti mogućnost nastavnika, učenika i roditelja da se suprotstave društvenoj nepravdi.
Izmjenama bi se proširile mogućnosti za oduzimanje nastavničkih licenci, ograničilo pravo učenika na okupljanje u školama te smanjilo učešće roditelja u obrazovnom sistemu.
Ministar obrazovanja Srbije Dejan Vuk Stanković rekao je da je cilj „zaštititi obrazovni sistem od pokušaja zloupotrebe“, priznajući da su izmjene pripremane „u sjenci prošlogodišnjih događaja“.
„U tom kontekstu, neke odredbe možda su definisane strožije i preciznije, ali to nije učinjeno na štetu prava djece, prava roditelja da brinu o svojoj djeci niti akademskih sloboda koje treba da postoje unutar obrazovne zajednice“, rekao je Stanković za novinsku agenciju Tanjug na dan održavanja javne rasprave.
Novinari i građani bili su pozvani na raspravu, ali im je ulazak onemogućen zbog, kako je navedeno, ograničenog kapaciteta prostorije.
Dimitrijević smatra da nema razloga za zavaravanje o mogućim posljedicama.
„Oduzimanje licence nastavniku ima daleko teže posljedice od drugih mjera, poput suspenzije, novčane kazne ili uslovne mjere“, rekla je.
„Oduzimanje licence ne znači samo gubitak posla. To znači da više nikada ne možete raditi kao nastavnik ni u jednoj školi.“
Prema njenim riječima, cilj je „spriječiti bilo šta nalik onome što smo imali tokom školske 2024/25. godine i onemogućiti bilo kakvu ozbiljniju pobunu nastavnika u budućnosti“.
Nejasno definisane odredbe
Protestant drži transparent s natpisom „Prosvjetni radnik“ tokom protesta članova sindikata obrazovanja ispred Skupštine Srbije u Beogradu, u maju 2024. Foto: EPA/ANDREJ CUKIĆ
Kada se betonska nadstrešnica na nedavno renoviranoj željezničkoj stanici na sjeveru Srbije srušila u novembru 2024. godine i usmrtila 16 ljudi, studenti univerziteta u Srbiji predvodili su zahtjeve za utvrđivanje odgovornosti.
Kada odgovornost nije utvrđena, zauzeli su fakultetske zgrade, blokirali puteve i mostove, marširali širom zemlje i mjesecima protestovali na trgovima u gradovima Srbije.
Podršku su dobili od profesora, kao i od nastavnika srednjih škola nakon što su se protestima priključili i njihovi učenici.
Vlasti su odgovorile uskraćivanjem plata i optužbama da zaposleni na univerzitetima i u školama manipulišu mladima kako bi izazvali „obojenu revoluciju“ po uzoru na Ukrajinu ili Gruziju.
Iako je intenzitet protesta u međuvremenu donekle oslabio, studenti i njihovi saveznici pripremaju se za moguće prijevremene izbore koje je predsjednik Aleksandar Vučić najavio za jesen.
Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), međutim, ne pokazuje znakove popuštanja.
Ministarstvo prosvjete je 24. jula, usred ljetnog raspusta, dostavilo Uniji sindikata prosvjetnih radnika Srbije (USPRS) novi nacrt Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.
USPRS je učestvovao u izradi dva člana, zbog čega je rukovodstvo sindikata bilo „potpuno iznenađeno“ kada je vidjelo razmjere ostalih izmjena koje predlaže Ministarstvo, rekla je portparolka USPRS-a Mirjana Gašić.
„Tek tada smo se suočili s ostatkom predloženih izmjena“, kazala je Gašić.
Za zaposlene u obrazovanju jedan od najspornijih prijedloga predviđa mogućnost suspenzije nastavničke licence ukoliko nastavnik ne obavlja obrazovno-vaspitni rad ni nakon pisanog upozorenja direktora škole.
Druga izmjena sužava izričito pravo učenika na slobodno udruživanje u različite grupe i klubove, ostavljajući samo pravo na organizovanje i učešće u učeničkom parlamentu.
„Ne zabranjuje im izričito organizovanje, ali im više ni ne garantuje slobodu da se organizuju u različite grupe ili klubove“, rekla je Dimitrijević.
„Kao što sam već rekla, sve je namjerno ostavljeno previše neodređeno i može se tumačiti na više načina“, dodala je.
Gašić je, osim sadržaja izmjena, problematizovala i trenutak u kojem su predstavljene.
„Moramo se zapitati šta motiviše vlast da ovakve zakone usvaja upravo tokom ljetnog raspusta, kada naše kolege ne mogu na odgovarajući način učestvovati u procesu putem svojih predstavničkih tijela“, kazala je.
Na raspravi 5. augusta Ministarstvo je najavilo održavanje dodatnih javnih rasprava. Do sada nije najavljena nijedna.
Iz Ministarstva nisu željeli ponuditi sagovornika za intervju, navodeći da javne konsultacije traju do 23. Augusta.
„Maksimalna kontrola“
Članovi sindikata obrazovanja drže transparent s natpisom „Dokle više?!“ tokom protesta ispred Skupštine Srbije u Beogradu, u maju 2024. Foto: EPA/ANDREJ CUKIĆ
Dimitrijević smatra da predložene izmjene imaju za cilj zastrašivanje te ograničavanje različitih sloboda i prava nastavnika, roditelja i učenika.
„Ono što vidimo kao pozadinu i ključni razlog zbog kojeg Ministarstvo prosvjete uvodi ovakve izmjene jeste pokušaj razbijanja nedavno obnovljenog jedinstva grupa koje čine stabilnu školsku zajednicu, a koja potencijalno ima snagu da se suprotstavi sistemu“, kazala je za BIRN.
Beogradska Peta gimnazija postala je jedno od najistaknutijih žarišta sukoba nakon što su učenici protestovali protiv vršiteljice dužnosti direktorice i tražili povratak nastavnika koji su suspendovani ili ostali bez posla.
U protestima su učestvovali i roditelji, čija bi zastupljenost u školskim savjetima prema predloženim izmjenama bila smanjena.
„Ono što su vlasti shvatile iz svih protesta tokom protekle dvije godine jeste da roditelje jednostavno ne mogu ušutkati“, rekao je Nemanja Milošević, predsjednik Savjeta roditelja Pete gimnazije.
„Ne mogu ugušiti naš glas, naše proteste niti način na koji izražavamo neslaganje s onim što rade. Zato su morali pronaći drugi način da dodatno marginalizuju našu ulogu”, dodao je on.
Prema njegovim riječima, cilj nacrta zakona je jasan.
„Za nas nema nikakve dileme da nacrt zakona ima samo jedan cilj – uspostaviti maksimalnu kontrolu nad školama i spriječiti svaki drugačiji ili kritički glas koji bi u nekom trenutku mogao dovesti u pitanje ono što vlast radi“, smatra Milošević.
S tim se slaže i Dimitrijević.
„Kao i kod svih drugih izmjena, i ovdje je riječ o preuzimanju moći odlučivanja. Ponovo je sporan način na koji se bira predstavnik roditelja u savjetu. To se može određivati od škole do škole, što ostavlja prostor za manipulaciju i direktorima daje mogućnost da u savjetu imaju roditelje po svom izboru“, rekla je.
Problemi su mnogo dublji
U izvještaju organizacije Prijatelji djece Srbije iz juna 2026. godine, gotovo 70 posto anketiranih učenika Pete gimnazije navelo je da nema prostor u kojem može na smislen način iznijeti svoje stavove.
Više od 82 posto reklo je da ne postoje efikasni mehanizmi putem kojih mogu uticati na donošenje odluka.
„Za mlade između 15 i 18 ili 19 godina ovo su godine u kojima se formiraju kao osobe“, rekao je Milošević.
„Moraju osjećati da mogu slobodno iznijeti vlastite stavove, razvijati vlastito mišljenje i znati da imaju pravo na njega. Na ovaj ili onaj način, taj prostor je ograničen“, dodao je on.
Prema njegovim riječima, trenutna situacija predstavlja kulminaciju višegodišnjeg lošeg upravljanja, nesposobnosti i izuzetno lošeg odnosa vlasti prema obrazovnom sektoru.
„Problemi su mnogo dublji i ovo pitanje ćemo podići na viši nivo te učiniti sve što možemo da spriječimo usvajanje ovih izmjena“, rekao je za BIRN.
Dimitrijević je najavila da će Forum beogradskih gimnazija koristiti sve pravne i javne mehanizme kako bi se usprotivio novom zakonskom okviru.
I Forum i USPRS pripremaju alternativne prijedloge.
U međuvremenu, kaže Dimitrijević, najveći izazov za zaposlene u obrazovanju jeste „kako ostati ujedinjeni i snažni i odbraniti demokratiju, slobodu, autonomiju i kritičko mišljenje kao temelje obrazovanja u Srbiji“.
