Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.
Rade Macura Rade Macura. Foto: Sud BiH.

Dragomir Keserović, vještak vojne struke, predstavio je svoj nalaz i mišljenje u kojem je naveo kako se vojnom grupom smatra svaka grupa koja je naoružana i dejstvuje, ali da se u toj grupi i oni koji nisu bili naoružani smatraju legitimnim vojnim ciljem.

“Nenaoružani članovi grupe dijele sudbinu naoružanih”, rekao je vještak.

On je naveo kako je upotrebu inžinjerijske jedinice unutar brigade mogao narediti isključivo komandir brigade, te da to nije mogao uraditi komandir čete.

Na pitanje branioca Miodraga Stojanovića vještak je kazao da se u slučajevima izvršenja borbenog zadatka u kojem učestvuje više jedinica, komandovanje odvija na dva načina.

“Ako učestvuju jedinice iz iste brigade, komanduje komandant brigade. Drugi način je da odredi starješinu koji će komandovati, te formira privremeni sastav. Ako to ne uradi, on komanduje”, objasnio je vještak.

Keserović je naveo i kako komandir čete ne piše izvještaje, već svog nadređenog izvještava na način da informacije pošalje putem kurira ili ga lično, telefonom kontaktira, ali da nema pisanog izvještaja.

Tokom unakrsnog ispitivanja, vještak je, na pitanje tužiteljice Olivere Đurić, naveo kako grupa koja se predala ne predstavlja legitimnu vojnu metu, te da na takvu grupu nije dozvoljeno pucati.

“Lišiti života vojnika ili civila koji ne pruža otpor – na to nema niko pravo”, rekao je vještak.

Rade Macura je optužen da je, kao komandir Prve čete Drugog bataljona Prve gradiške brigade, u junu 1992. godine, za vrijeme pretresa terena u mjestu Turjak – gdje se nalazila grupa civila bošnjačke nacionalnosti iz Kozarca, koja se, bježeći pred ratnim sukobima, pokušavala prebaciti do granice s Hrvatskom – bio prisutan tokom ubistava deset civila, među kojima su bile i tri žene.

Tužiteljica je pročitala i dva iskaza svjedoka Veljka Vekića, koji je u međuvremenu preminuo.

U iskazu koji je dao istražiteljima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Vekić je naveo kako je bio pripadnik čete kojom je komandovao Macura, da su dobili naređenje da idu na Turjak, te da ih je tamo raspoređivao lično optuženi.

“Ja sam vidio grupu ljudi u šumi i oni su odmah zapucali, ja sam ranjen i odvezen u bolnicu, tako da se više ničega ne sjećam”, navodi se u iskazu svjedoka te dodaje kako je nakon par mjeseci čuo od saboraca da se ta grupa u Turjaku predala i da je odvedena u Prijedor.

Suđenje se nastavlja 18. aprila.

Povezane vijesti
Saznajte više
Ganić i ostali: Nekoliko puta udaren kundakom
Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je da je bio u koloni koja je zaustavljena u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992., kada su odvedeni u fiskulturnu salu, gdje je dobio nekoliko udaraca.
Ramić Ćamil i ostali: Pregled leša u Višegradu
Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine kazao je kako je 1993. u Višegradu izvršio pregled leša, za koji je procijenio da je smrt vjerovatno nastala usljed pothranjenosti i mučenja.
Petroviću sedam godina zatvora za silovanje u Brčkom
Milanu Trišiću 15 godina zatvora za zločine u Bratuncu
Radomir Milić: Saznanja o ranjavanju