Kuzmanović i ostali: Dvojica optuženih se nisu protivili akciji hapšenja “Mića“

Dušan Kuzmanović i drugi. Foto: Sud BiH

Drago Antešević je rekao da je u junu 1992. godine bio pomoćnik za moral u Teslićkoj brigadi, te da je njegova jedinica imala zadatak da spriječi međunacionalne sukobe, kao i obezbjeđenje objekata. Ispričao je kako je mještanima sela Stenjak i Blatnica bilo ponuđeno da predaju oružje i formiraju policiju koja će, zajedno s njihovom, patrolirati selom. Rekao je da je taj prijedlog odbijen i zatraženo da vojska najavi svoj prolazak kroz ova sela.

Prema njegovim riječima, tada nije bilo sukoba nego sporadičnih incidenata u Orašcu i nekim drugim mjestima, kada se pucalo sa muslimanske i srpske strane.

Armija Bosne i Hercegovine, prisjetio se Antešević, zauzela je selo Brezove Dane kada je poginuo jedan komandir voda, nakon čega su se povukli iz tog sela. Objasnio je kako je na teritoriju od Banje Vrućice do Blatnice bilo “muslimansko i hrvatsko življe, a da je 15.000 Srba bilo odsječeno“.

Antešević se prisjetio kako je u junu u komandu Teslićke brigade došlo oko 20 pripadnika “Mića“ iz Doboja. Ispričao je da se Ranko Šljuka predstavljao kao narednik, Ljubiša Petričević je postavljen za načelnika Štaba brigade, za šta je postojala pismena naredba koju je vidio, a priključio im se i komandant Teslićke brigade Dejan Bilanović.

Antešević je objasnio kako su se oni dogovarali šta će se raditi, dodavši da su “Miće“ došle i u policiju te “disciplinovale neke iz politike“. Pripadnici “Mića“ su, dodao je, maltretirali ljude po ulici, tražili im novac, uveli policijski sat, hapsili ljude bez propusnica i pucali po nekim zgradama.

“Oni su trebali da kontrolišu rad teslićke policije“, ispričao je Antešević i dodao da mu je to rečeno u Doboju kada je došao da se požali na “Miće“.

Nakon tog 8. juna 1992. godine on je imao tešku saobraćajnu nesreću do koje je došlo jer mu je neko presjekao crijevo od kočionog sistema, a tvrdi da se to desilo kada se javno suprotstavio “Mićama“. Antešević je rekao da je nakon izlaska iz bolnice ponovo išao u Doboj i tražio od Andrije Bjeloševića i Savića da “vode ‘Miće’ u Doboj jer će izginuti ljudi“.

Svjedok je ispričao da mu je Predrag Radulović zvani Pile rekao da ide u Banja Luku kod Sterilovića, za kojeg je rekao da je bio načelnik bezbjednosti Prvog krajiškog korpusa, te da s njim dogovori akciju hapšenja “Mića“, što je i uradio, kazao je svjedok. Antešević je rekao kako je akcija pripremana u tajnosti, te da je Sterilović pozvao Stojana Župljanina koji je u akciju uključio pripadnike državne bezbjednosti, vojske i policije.

Anteševiću je ispričao kako mu je rečeno da o hapšenju “Mića“ informiše Kuzmanovića, što je on odbio. Hapšenje je, dodao je, izvedeno u toku noći između 28. i 29. juna. Objasnio je kako “Miće“ nisu bili pripadnici Teslićke brigade, ali da su bili pod komandom Bilanovića i Petričevića.

Stojan Župljanin je u Haškom tribunalu 2016. godine osuđen na 22 godine zatvora zbog zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, zajedno s Mićom Stanišićem.

Antešević je svjedočio na suđenju Dušanu Kuzmanoviću, Predragu Markočeviću i Marinku Đukiću, koji se terete za progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Teslića – ubistvima, zatvaranjem, mučenjem i drugim nečovječnim djelima. Prema optužnici, Kuzmanović je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Tesliću, Markočević komandir, a Đukić šef krim-službe.

Na pitanje tužioca Tarika Crnkića da li su “Miće“ bile interventna jedinica Centra službi bezbjednosti Doboj, Antešević je rekao da su “bile na vezi“, dodavši da je Krizni štab Doboj izdavao propusnice koje je potpisivao Bilanović.

U nastavku unakrsnog ispitivanja, Antešević je rekao da u policijskoj stanici nije vidio zatočene civile 3. i 4. juna, te da Kuzmanović i Markočević nisu pružali otpor hapšenju “Mića“. Dodao je da su u Stenjaku za vrijeme rata živjeli muslimani, koji su imali jednu jedinicu u Vojsci Republike Srpske.

Suđenje će biti nastavljeno 14. novembra.