Dragičević i ostali: Odbrana tvrdi da prvooptuženi nije povezan s otmicom i ubistvima civila iz voza

Luka Dragičević i ostali. Foto Sud BiH

Odbrana je u završnoj riječi ocijenila da Tužilaštvo nije dokazalo da je Dragičević, kao komandant Višegradske brigade, naredio ni povjerio zadatak Interventnoj četi.

Branilac Miodrag Stojanović podsjetio je da se u optužnici navodi kako je Dragičević primio naredbu Taktičke grupe Višegrad od 21. februara, u kojoj se traži da se “obavezno sačuvaju pripadnici muslimanskih snaga porijeklom iz Sandžaka” radi pokazivanja svjetskoj javnosti, a da se, u slučaju da ih nema, organizuje akcija zarobljavanja.

“Nigdje ne stoji da se zarobe, opljačkaju i ubiju, nego suprotno. Ako je nešto rađeno, nije po ovoj naredbi”, istakao je branilac, dodavši da su se otmice nekih putnika iz Srbije dešavale i ranije.

Prema njegovim riječima, Tužilaštvo nije pružilo dokaze da je ta naredba stigla u Višegradsku brigadu, kao ni da je Dragičević povjerio zadatak Interventnoj četi.

“Sve je u hipotezi i pretpostavci. Ne može se zasnivati ovako teška optužba na pretpostavkama”, rekao je Stojanović.

Dodao je da sudovi u Haagu, kao i Crnoj Gori i Srbiji nisu napravili vezu između naredbe i zločina nad civilima iz voza.

Branilac je odbacio navode optužnice da je Dragičević bio svjestan veza Interventne čete s Milanom Lukićem, kao i njihovog ranijeg ponašanja i mogućih posljedica. Kako je naveo, tokom postupka se nije moglo čuti o nekim ranijim zločinima Interventne čete.

Prema Odbrani, optuženi je 28. februara dobio informacije o dešavanjima, te se odmah uključio u provjere. Kako je kazao branilac, Dragičević je zadužio oficira za bezbjednost da se uključi u istragu sa policijom, te izvijestio nadređene o svojim saznanjima.

“Šta je još trebalo da uradi?” naveo je Stojanović.

Branilac se osvrnuo na iskaze svjedoka da je Interventna četa bila pretpočinjena Goraždanskoj brigadi u februaru 1993. zbog aktivnosti na Sjemeću.

Prema njegovim riječima, nejasno je zbog čega bi grupa koja je otela civile lažima došla do kamiona, kojim je otete putnike prebacila u Višegrad, ukoliko je sve bilo dogovoreno. Zbog Milana Lukića, kako je rekao Stojanović, optuženi je imao velikih problema.

“I sada, poslije 30 godina, bolestan i bez dokumenata… odgovara za to što je taj čovjek učinio. Bože, kakva ironija!” kazao je branilac.

Milan Lukić je u Haškom tribunalu osuđen na doživotni zatvor zbog zločina u Višegradu.

Stojanović je naveo da je tokom sedmogodišnjeg postupka Dragičević ostao jedini od optuženih sa zabranom putovanja, da su mu istekli dokumenti, da ne može podizati penziju u Srbiji, kao i da se ne može liječiti tamo gdje ima besplatno zdravstveno osiguranje.

Stojanović i Dragičević su izrazili žaljenje zbog zločina nad nedužnim civilima. Optuženi je rekao da njemu niko nije naredio, niti je on nekome povjerio izvršenje tog djela.

“U razotkrivanju tog zločina učinio sam šta sam mogao u ratno vrijeme”, kazao je Dragičević.

Za ubistva 20 putnika u Višegradu otetih 27. februara 1993. godine iz voza u Štrpcima, s Dragičevićem su optuženi nekadašnji pripadnici Interventne čete Višegradske brigade – Obrad i Novak Poluga, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović, Petko Inđić, Radojica Ristić i Miodrag Mitrašinović.

Iznošenje završnih riječi Odbrana nastavlja se 17. juna.