“Marinko Čavara i Alen Šeranić su nastojali slijediti etnonacionalističke i političke agende na račun demokratskih institucija i građana BiH”, rekao je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD-a, pojašnjavajući sankcije, navodi se u saopćenju.

Evo šta trebate znati o sankcijama SAD-a.

Bez sudija Ustavnog suda Federacije BiH blokirana funkcionalnost entiteta

Marinko Čavara. Izvor: Ured predsjednika Federacije BiH

Čavara se na listi sankcioniranih našao zbog odbijanja da, od 2019. godine, nominira sudije s liste kandidata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije. Time je blokirao funkcioniranje Vijeća za zaštitu nacionalnog interesa ovog suda, koje je amandmanima na Ustav Federacije BiH iz 2002. godine stvorio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

“Svojim nedjelovanjem, Čavara je držao kao taoca funkciju Vijeća, za promicanje svojih i političkih interesa svoje stranke”, navodi se u saopćenju Ministarstva za finansije SAD-a.

Sankcije su stigle nakon što ga je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, u izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), označio direktnim krivcem za blokadu rada Ustavnog suda Federacije. Cijeli slučaj traje još od 2019. godine, kada je VSTV Čavari dostavio prijedloge kandidata za tri upražnjena mjesta, a naknadno i prijedlog kandidata za četvrto mjesto sudije Ustavnog suda Federacije. Dva potpredsjednika Fedearcije – Melika Mahmutbegović i Milan Dunović – dostavili su svoje konačne prijedloge Čavari, koji bi kandidature trebao proslijediti Parlamentu Federacije, međutim Čavara sve do danas odbija proslijediti taj akt, blokirajući proces.

Čavara je izbjegavao javno govoriti o razlozima i motivima blokade popune Ustavnog suda Federacije, a brojni politički akteri u ovom entitetu optuživali su ga da to radi po nalogu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), čiji je član. Ipak, u intervjuu koji je dao za OBN nakon Schmidtovog izvještaja, Čavara je kao razlog za nepopunjavanje Ustavnog suda Federacije BiH naveo nepostojanje političkih dogovora i parlamentarne većine na nivou Federacije, zbog čega nije moguće “završiti jedno ozbiljno imenovanje”.

U Ustavnom sudu Federacije trenutno postoji pet sudija, zbog čega Sud funkcionira tek na ivici kvoruma.

Napredovanje secesionističkih napora RS-a

Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske. Foto: NSRS

Šeranić se na sankcionoj listi SAD-a našao zbog svoje podrške procesu usvajanja Zakona o lijekovima RS-a. Ovim zakonom, koji tek treba stupiti na snagu, bila bi uspostavljena nova Agenciju za lijekove u RS-u, čime bi ovlasti državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva bile narušene.

Ovaj zakon usvojen je 20. oktobra 2021. u Narodnoj skupštini RS-a, dok bi na snagu trebao stupiti krajem juna 2022. godine. Na dan usvajanja zakona, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt upozorio je da ovaj zakon predstavlja ozbiljno osporavanje nadležnosti, a u decembru 2021. godine politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) saopćili su kako ovaj zakon predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Upozorenja je uputio i direktor Direkcije za susjedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji Maciej Popowski, uz apel da osnivanje entitetske agencije bude obustavljeno.

Predstavnici opozicije koja je bila protiv ovog zakona upozoravali su da će ovaj zakon uvesti pravnu nesigurnost na tržištu, a optuživali su aktuelnu vlast u RS-u da usvajanjem zakona samo prikriva aferu “Kiseonik”, o kojoj je Balkanska istraživačka mreža (BIRN BiH) pisala ranije. Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a uputio je Ustavnom sudu ovog entiteta zahtjev za utvrđivanje povrede nacionalnog interesa u Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima. Zahtjev nije prihvaćen, nakon što ga je sudsko vijeće ocijenilo neprihvatljivim.

Na osnovu ovog zakona Vlada RS-a je u februaru 2022. godine usvojila dopune Zakona o republičkoj upravi, čime je omogućeno osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva RS-a. Šeranić je tada pojasnio da je praktično prepisan zakon koji je trenutno važeći u BiH, ali da će nadležnost biti prenesena na entitetsku agenciju. Zbog cijelog slučaja Tužilaštvo BiH je formiralo predmet koji se odnosi na odluku o formiranju entitetske Agencije za lijekove.

“Šeranić je javno priznao da ovaj zakon odražava funkcije državne Agencije za lijekove. Budući da institucija na državnom nivou postoji i opslužuje potrebe RS-a i Federacije, uspostava nove agencije na entitetskom nivou ometa ili prijeti provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma”, pojašnjeno je.

Blokadom imovine protiv podrivanja demokratskih procesa i institucija

I Čavara i Šeranić na listu su uvršeni zbog odgovornosti, odnosno direktnog ili indirektnog učešća, kršenja ili djela koja su onemogućila ili zaprijetila provedbi bilo kojeg okvirnog sporazuma, regionalnog ili sporazuma o miru, saradnji ili obostranom priznanju ili mehanizma u vezi sa Zapadnim Balkanom.

Sve te akcije odredile su da obojica budu označeni kao odgovorne osobe ili saučesnici, direktni ili indirektni učesnici akcija ili politika koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.

Sva imovina Čavare i Šeranića koja se nalazi u SAD-u, ili u posjedu, ili pod kontrolom američkih državljana, morat će biti blokirana i prijavljena OFAC-u. Općim propisima zabranjene su sve transakcije državljana SAD-a ili onih koji prolaze kroz SAD, a koje uključuju imovinu osoba pod sankcijama ili bilo kakvim drugim blokadama.

BIRN BiH je ranije pisao da je SAD uveo sankcije nekadašnjoj glavnoj državnoj tužiteljici Gordani Tadić zbog podrivanja demokratskih procesa na Zapadnom Balkanu, te delegatu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Asimu Sarajliću zbog koruptivnih radnji.

Sankcije su ranije uvedene članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, kao odgovor na koruptivne radnje i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH, o čemu je izvijestio BIRN BiH.

Tada su na listu sankcija dodani i Mirsad Kukić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, i Milan Tegeltija, savjetnik Milorada Dodika i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), kojima je, kao i Tijani Tegeltiji, zabranjen ulazak u SAD.