Petak, 27 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Ilustracija. Foto: ICMP

Glasnogovornica INO-a Emza Fazlić kaže kako se najvjerovatnije radi o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su nastradale u genocidu počinjenom u Srebrenici u ljeto 1995. godine.

“Uz tijela je pronađena dokumentacija na osnovu koje se pretpostavlja da se radi o žrtvama genocida u Srebrenici, ali ipak će biti izuzeti koštani uzorci za DNK analizu kako bi se identitet utvrdio na siguran način”, ističe Fazlić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Ona navodi i da su ovi posmrtni ostaci nakon ekshumacije prebačeni u Komemorativni centar u Tuzli radi sudsko-medicinske i kriminalističko-tehničke obrade, kao i izuzimanja koštanih uzoraka s ciljem utvrđivanja identiteta žrtava.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopano preko 6.500 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano preko 200 žrtava genocida. Još uvijek se traga za oko 1.000 osoba.

Ekshumacija je izvršena pod nadzorom Tužilaštva BiH i prema naredbi Suda BiH.

Najčitanije
Saznajte više
Tužiteljica tvrdi da je prijavljena nakon pokretanja istrage protiv gradonačelnika Bijeljine
Svjedočeći u svoju korist u disciplinskom postupku koji se vodi protiv nje, tužiteljica bijeljinskog Okružnog javnog tužilaštva Sabina Husejnagić izjavila je da je prijava protiv nje podnesena nakon što je pokrenula istragu protiv gradonačelnika Bijeljine.
Još jedna presuda zbog ruskih kampova kod Banje Luke: Šest i pol godina uslovne kazne i protjerivanje iz Moldavije
Ion Chirita i Nikita Sirenko osuđeni su pred Opštinskim sudom u Kišinjevu na ukupno šest i po godina uslovne kazne zatvora zbog učešća u ruskim kampovima u BiH. Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji pravo žalbe.
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija