Petak, 6 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Služenje parastosa kod Spomenika poginulim ruskim dobrovoljcima u Višegradu 2021. godine. Foto: BIRN BiH

U Rezoluciji o stranom miješanju u sve demokratske procese unutar Evropske unije, uključujući i dezinformisanje osuđen je pokušaj Ruske Federacije da eksploatiše etničke tenzije na Zapadnom Balkanu u cilju podpirivanja konflikata i podjele zajednica, što bi prema tekstu Rezolucije moglo dovesti do destabilizacije cijelog regiona. Evropski parlament je u tekstu iznio nekoliko ključnih zabrinutosti. U dijelu Rezolucije koji slijedi nakon spomenute konstatacije, Evropski parlament izlaže nekoliko ključnih faktora brige.

Balkanska istražuvačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) izdvojila je pet najbitnijih zaključaka Rezolucije koji se odnose na BiH.

EU zabrinuta djelovanje Pravoslavne crkve

Evropski parlament izrazio je zabrinutost djelovanjem Pravoslavne crkve u Republici Srpskoj na promovisanju Ruske Federacije kao “zaštitnice tradicionalnih porodičnih vrijednosti, uključujući i promovisanje učvršćivanja veze između crkve i države”.

Prema Rezoluciji isti procesi dešavaju se u Srbiji i Crnoj Gori, a istočni susjed Bosne i Hercegovine je označen kao pomagač, zajedno sa Mađarskom, u pomaganju ostvarivanja ruskih, ali i kineskih geopolitičkih ciljeva.

Potreba snažnijeg suprotstavljanju dezinformacijama

Dezinformisanje je navedeno kao prijetnja Zapadnom Balkanu, a Rezolucijom se predviđaju alati koji bi mogli imati ulogu protuteže. Preporučen je dijalog sa civilnim društvom u regiji te privatnim sektorom kako bi se koordinisale aktivnosti protiv dezinformacija, sa fokusom na istraživanje, analizu i inkluziju regionalnih stručnjaka.

Evropski parlament pozvao je pri tome i Evropsku komisiju da izgradi infrastrukturu koja je potrebna za proizvodnju odgovora na dezinformacije, a koji bi bili bazirani na dokazima. Odgovori bi bili fokusirani na kratkoročne, ali i dugoročne prijetnje koje predstavljaju dezinformacije.

Evropska služba za vanjsko djelovanje pozvana je da zauzme proaktivan stav i da se fokusira na gradnju kredibiliteta Evropske unije na Zapadnom Balkanu, umjesto da fokus bude njegova odbrana, a kroz proširenje StratCom monitoringa koji prati prijetnje dezinformisanja koje teku preko granica EU, a koje se emitiraju iz zemalja Zapadnog Balkana.

StratCom ili Strategic Communications je tijelo Evropske unije, odnosno Evropske službe za vanjsko djelovanje koje je fokusirano na “efektnivnu komunikaciju i promociju” aktivnosti Evropske unije sa fokusom na Istočnu Evropu.

Vjerske institucije podložne su stranim miješanjima

Osim pravoslavne crkve i druge vjerske institucije su podložne stranom utjecaju, tačnije turskom i saudijskom. Evropski parlament je zaključio da strani utjecaj može biti provođen kroz utjecaj u religijskim institucijama i instrumentalizacijom tih institucija kao što je ruski utjecaj u pravoslavnim crkvama u Sribiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, posebno u entitetu Republika Srpska, Gruziji i u određenoj mjeri u Ukrajini. To uključuje kreiranje podjela među lokalnim stanovništvom, razvijanjem jednostranog shvatanja historije i promovisanje anti-EU agende.

Utjecaj vlade Republike Turske ostvaruje se preko džamija u Francuskoj i Njemačkoj, a utjecaj Saudijske Arabije kroz selefijske džamije širom Evrope u kojima se promoviše radikalni islamizam.

Evropski parlament pozvao je Evropsku komisiju i sve članice Evropske unije da osiguraju bolju koordinaciju u zaštiti vjerskih institucija od vanjskih utjecaja te da povećaju transparentnost finansiranja tih institucija. Članice EU su pozvane da pobliže prate aktivnosti vjerskih institucija i, uz odgovarajući dokaz, aktivirati se kroz otkazivanje finansiranja ili oduzimanje licenci sa njima povezanim institucijama.

Najčitanije
Saznajte više
Potvrđena optužnica za ubistvo djece na igralištu u Vitezu
Državni sud potvrdio je optužnicu protiv Mensuda Kelešture i Hazima Jašarevića za zločin u Vitezu u junu 1993. godine u kojem je smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, a petero ranjeno.
Obilježavanje 32. godišnjice na Marklama. Foto: Detektor
Preživjelima svake godine sve teži dolazak na pijacu Markale
Porodice žrtava, preživjeli građani te brojna udruženja i delegacije su polaganjem cvijeća na spomen-ploču obilježili 32. godišnjicu masakra na pijaci Markale, gdje je 5. februara 1994. u eksploziji minobacačke granate stradalo 68 osoba, a oko 140 ih je ranjeno.
Odštetni zahtjev po Mutapovoj tužbi smanjen na 31.400 maraka
I Savez logoraša BiH traži smjenu Milanka Kajganića
Ponovo odgođen disciplinski postupak protiv sudije iz Jajca