Suđenje

Perišić i Zoranović: Tužilaštvo se žali na oslobađajući dio presude

4. Februara 2022.16:39
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je u žalbi da se ukine oslobađajući dio presude kojim je Božidar Perišić oslobođen optužbi za ubistva, a Vinko Zoranović optužbi za silovanje na području Rogatice, ocijenivši da je pruženo dovoljno dokaza da budu osuđeni.

Božidar Perišić i Vinko Zoranović. Foto: Sud BiH

Odbrana Perišića u žalbi je zatražila da se ukine dio presude kojim je Perišić osuđen za ubistva u Rogatici, navodeći da se ne može vjerovati svjedocima na osnovu kojih je Prvostepeno vijeće zasnovalo presudu. Odbrana Zoranovića predložila je da se odbije žalba Tužilaštva na dio koji se odnosi na silovanja.

Prvostepeno vijeće u julu prošle godine proglasilo je Perišića krivim za ubistva Salema i Mustafe Sijerčića u rogatičkom naselju Gračanica 19. juna 1992. i osudilo ga na deset godina zatvora. Oslobođen je optužbe da je u istom naselju ubio Ramiza Alića i Sejdu Huremović.

Tužilac Ivan Metešić je kazao da je u presudi Vijeće pogrešno ocijenilo da se iskazu Mensudije Cuplov, koja je jedini očevidac događaja, ne može vjerovati.

“Ja osam godina radim na predmetima ratnih zločina i nakon ogromnog broja saslušanih svjedoka mogu reći da nijedan nije ostavio takav utisak na mene”, rekao je Matešić.

On je dodao da je svjedokinja objasnila zbog čega u izjavi datoj tri dana nakon napuštanja Rogatice nije spomenula izvršioca, navodeći da o tim okolnostima nije ni pitana, nego o stradalim i ubijenim licima.

Tužilac je kazao da je Cuplov objasnila i da ženama sa kojima je bila u školi nije rekla za stradanja, jer su bili zatvoreni i da bi takva informacija proizvela haos.

On je dodao da se sud nije osvrtao na brojne detalje koje je svjedokinja iznijela, a koji se poklapaju sa iskazima drugih svjedoka. Također je ocijenio da Vijeće – u dijelu koji se odnosi na Šatoroviće – nije pravilno zaključilo kako Tužilaštvo nije izvelo dokaze da je napad trajao do 21. novembra 1993. godine.

Matešić se osvrnuo na oslobađajući dio presude u odnosu na Zoranovića, koji se odnosi na silovanje svjedokinje RS u Crkvenom domu i R-1 u školi. Njihove iskaze Vijeće je ocijenilo neuvjerljivim, nelogičnim, sa nizom praznina i proizvoljnih zaključaka.

“Ja nisam vidio da je navela ijednu prazninu i proizvoljan zaključak. Ovdje je jedino konfuzno obrazloženje presude”, kazao je Matešić.

Istakao je da je svjedokinja RS prepoznala optuženog u sudnici, kao i na fotografijama, a da je R-1 rekla kako ga je prepoznala u mraku kada je upalio cigaretu. Međutim, kako je dodao, Vijeće ne vjeruje njoj, a vjeruje prijatelju optuženog koji je izjavio da je Zoranović bio “strastveni nepušač”.

Perišićev branilac Dejan Bogdanović kazao je da je svjedokinja Cuplov šutila 23 godine i da je u prvom iskazu opisala najsitnije detalje, ali da nije spomenula Perišića.

“Ona je četiri do pet dana u Crkvenom domu ćutala ko je ubijen, ne govori ni u školi, ne govori na slobodnoj teritoriji, kako su zvali teritoriju pod kontrolom Armije BiH. U drugoj državi ćuti, 8.500 dana ćuti”, rekao je Bogdanović, dodajući da ne samo da nije otišla na policiju nego ni svojim drugaricama nije rekla šta se desilo.

Kada je u pitanju osuđujući dio presude, Bogdanović je kazao da je svjedokinja RS u prvom iskazu kao počinioca označila izvjesnog Hapca, da je u drugom rekla da nije vidjela počinioca, a da u trećem spominje Perišića.

Branilac je kazao da je Perišić u svojoj odbrani naveo kako je ubistva počinio Vlajko Perišić Hapac, ali da je to lice postalo svjedok Tužilaštva.

Zoranovićeva braniteljica Zorana Čarkić je kazala da bi navodi iz žalbe tužilaca izgledali dobro kada bi se posmatrali izdvojeno od cjeline, ali da Apelaciono vijeće treba poslušati iskaze svjedokinja.

Ona je navela da je svjedokinja RS u ranijem iskazu naširoko pričala o svemu što joj se dešavalo, ali da nije spominjala silovanje u Rogatici. Dodala je da su svjedoci sami sebe demantovali na suđenju.

Perišić nije prisustvovao iznošenju žalbi pred Apelacionim vijećem, a kako je rekao njegov branilac, on se nalazi na bolničkom liječenju.

 

Marija Taušan