Ponedjeljak, 9 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Osnovni sud u Banja Luci
Osnovni sud u Banjaluci. Foto: BIRN BiH

Protiv Vučetićeve optužnicu je podiglo Republičko javno tužilaštvo, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala.

Optužnica tereti Miru Vučetić “da je u toku 2014. godine, u više navrata, u svojstvu službenog lica, kao sudija Osnovnog suda u Banjaluci, u namjeri da sebi pribavi imovinsku korist, od stranaka u postupku, na ime predujma za vještačenja, u svojoj kancelariji primala neposredno novčane iznose u gotovini i o tome sačinjavala potvrde, iako je znala da je takvo njeno postupanje suprotno odredbama Pravilnika o unutrašnjem sudskom poslovanju, kojim je propisano da sud ne prima uplatu gotovine neposredno od stranaka, već upućuje stranke da uplatu izvrše preko depozitnog računa suda”.

Kako se navodi, ona je tako primljeni novac zadržala za sebe i na taj način sebi pribavila imovinsku korist u ukupnom iznosu od 2.400 konvertibilnih maraka (KM), naveli su iz Republičkog javnog tužilaštva.

“Optužena će se o navodima iz optužnice izjasniti na ročištu 27. januara”, potvrdila je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Dragica Tojagić, portparol Republičkog javnog tužilaštva.

Mira Vučetić je 3. februara 2004. imenovana na mjesto sudije Osnovnog suda u Banjaluci, a odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) 15. februara 2018. godine prestao joj je mandat.

Najčitanije
Saznajte više
Ustavni sud odbio apelacije trojici osuđenih za ratne zločine
Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane zahtjeve trojice pravosnažno osuđenih za ratne zločine za donošenje privremenih mjera kojima će vratiti postupak na početak, ukinuti izdržavanja kazne zatvora te staviti van snage crvenu potjernicu.
Šta trebate znati o izvještaju o svjetskim katastrofama i dezinformacijama
Štetne informacije nisu samo tehnički problem, već egzistencijalna prijetnja humanitarnom radu, dok sposobnost humanitarnih aktera da djeluju zavisi isključivo od njihovog integriteta i povjerenja koje uživaju u zajednicama, navodi se u Izvještaju Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Ustavni sud BiH odbio zahtjev bivšoj sutkinji za ukidanje zabrane putovanja
Usvojena ažurirana Komunikacijska strategija VSTV-a
Optužnica protiv ruskog dobrovoljca iz Modriče vraćena na doradu