Dreković: Svjedoci kažu da optuženi nikad nije izdavao naredbe za napad na civile
Kemal Suljević je bio zamjenik komandanta i načelnik štaba izviđačko-diverzantskog bataljona Četvrtog korpusa ABiH. Ispričao je kako su izviđačko-diverzantski odredi koje je vodio ulazili i po 20 kilometara duboko na teritoriju koju je kontrolisala Vojska Republike Srpske (VRS).
On je naveo da su tokom izviđanja u Kalinoviku uočili brojne vojne ciljeve.
“Tu je bilo istureno komandno mjesto Hercegovačkog korpusa VRS-a. Komanda Prve gardijske brigade, vojna i civilna policija. Centar veze je bio u Pošti, u koju su stalno ulazila i izlazila uniformisana lica. Povremeno su bili helikopteri, a dolazile su i rezervne snage”, ispričao je Suljević te dodao da je VRS bila opremljena helikopterima, tenkovima, protivavionskim mitraljezima, haubicama i samohotkama.
Suljević je rekao da je IKM Četvrtog korpusa u Bjelimićima bio opremljen samohotkama, haubicama i protivoklopnim topovima.
On je kazao da je VRS u aprilu 1995. krenula s napadima na položaje Prvog i Četvrtog korpusa ABiH, a da su najveće borbe vođene u maju i junu u zoni odgovornosti Prvog korpusa.
Na pitanje Kadrije Kolića, branioca Ramiza Drekovića, da li je optuženi izdavao naređenja za gađanje ciljeva, svjedok je odgovorio da nije.
Upitan da li su im bila potrebna posebna naređenja za upotrebu artiljerije, Suljević je odgovorio da ih je izdavao komandant artiljerije IKM-a. Negirao je i da je Ramiz Dreković izdao naređenje za napad na civile, govoreći da im je u pripremama akcija rečeno da se Ženevska konvencija o postupanju prema civilima za vrijeme rata mora poštovati.
Tužilac Milenko Kajganić je pitao svjedoka Suljevića da li je tokom izviđanja primijetio da su u Poštu u Kalinoviku, gdje je bio smješten centar veze, ulazili i civili, što je Suljević negirao. Prema svjedoku, centar veze je bio legitiman vojni cilj.
Drekovića, nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa ABiH, optužnica tereti da je u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. godine naredio artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići (opština Konjic) neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku, u kojima je jedna 15-godišnjakinja poginula, a nekoliko civila ranjeno.
Drugi svjedok Nihad Šehić, nekadašnji komandant 48. brdske brigade Četvrtog korpusa, ispričao je kako su Bjelimići čitav period od 1992. do 1995. godine bili izloženi artiljerijskom djelovanju i pješadijskim napadima VRS-a. On je kazao kako je tokom akcije “Treskavica 95” Glavni štab ABiH izdao direktive, na osnovu kojih su jedinice planirale svoja borbena dejstva. Dodao je kako je IKM Bjelimići pravio plansku dokumentaciju za borbena dejstva na ovom području.
“Osim mene, naređenja je izdavao načelnik štaba 48. brigade Osman Banda, koji je kasnije poginuo. Mi smo imali konkretne planove, bili smo borbena jedinica, imali smo autonomiju u odlučivanju”, rekao je Šehić, preciziravši da je dio brigade, veličine čete, bio raspoređen na IKM-u u Bjelimićima tokom akcije “Treskavica 95”.
Na upit optuženog ko je mogao izdavati naređenja za upotrebu artiljerije na IKM-u, Šehić je kazao da je za to bio zadužen komandant IKM-a, ali da se tokom borbe pojavljuju novi ciljevi, čije su koordinate prema IKM-u slale jedinice s terena. Šehić je rekao da nikada nije čuo da je Dreković naredio napad na civilne ciljeve.
Suđenje će biti nastavljeno 27. oktobra.