Sud BiH. Foto: BIRN BiH
Sudija Goran Radević kazao je da je uvidom u spis zaključio da neće biti potrebe za saslušanjem svih devet svjedoka predloženih u optužnici, jer Alispahić, iako ne prihvata da je počinio krivično djelo “izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, razdora i netrpeljivosti”, ne negira da je autor tekstova objavljenih na portalu Antimigrant.ba.
Na pitanje sudije da li osporava “autentičnost natpisa”, optuženi je rekao da je prenosio sadržaje objavljene na određenim Facebook grupama i vijesti iz medija, s “akcentom da se radi o sigurnosnoj prijetnji”.
“Nekoliko tekstova nisam potpisao… Ja sam administrativni kontakt”, kazao je Alispahić.
Napomenuo je da je mogao registrovati stranicu da se ne vidi njegovo ime da je mislio raditi nešto nelegalno.
“Moja legalistička namjera je bila da kritički i u duhu demokratije podstaknem organe da revnosnije rade posao”, rekao je Alispahić i dodao da danas nema tih problema kakvi su bili 2019. i da su migranti pod kontrolom.
Iako je u pozivu za statusnu konferenciju od Tužilaštva bilo zatraženo da se na ročištu izjasni o okolnostima na koje će svjedoci dati iskaze, tužilac Jasmin Šoše, koji je bio u zamjeni postupajućeg tužioca Kasima Halilčevića, to nije mogao učiniti, jer, kako je kazao, nije dobio tu informaciju.
Sudija Radević je rekao da će na početku suđenja biti saslušan jedan od tri predložena svjedoka iz Institucije ombudsmana, Vijeća za štampu ili Regulatorne agencije za komunikacije (RAK). Radević je napomenuo da cijeni da su ova tri svjedoka relevantna, a da će o pozivanju drugih odlučiti naknadno.
Sudija je napomenuo da će tokom dokaznog postupka biti razmotrena i pitanja činjeničnih navoda iz optužnice i djela koje je optuženom stavljeno na teret.
Branilac Mensur Radončić je kazao da se slaže sa stavom Suda, jer se iskazi svjedoka ponavljaju.
Alispahiću je na teret stavljeno da je u više navrata, tokom 2019. i 2020. godine, putem web stranice Antimigrant.ba, na kojoj je administrator i urednik sadržaja, kao i putem društvenih mreža, objavljivao tekstove i videozapise koji obiluju izjavama koje potiču i šire mržnju prema migrantima i migrantskoj populaciji, kao i između konstitutivnih naroda u BiH.
Ova djela je, prema Tužilaštvu, Alispahić počinio suprotno odredbama Zakona o zabrani diskriminacije, kao i odredbama Kodeksa za štampu i online medije BiH. Time je, kako se navodi, izazvao uznemirenje kod većeg broja osoba koje su pročitale sadržaj, predstavnika nevladinog sektora, članova Mreže za izgradnju mira, Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini i drugih, na što je reagovala i Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH.
