Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Ramiz Dreković. Foto: BIRN BiH

Emir Sinanović kazao je da je od aprila 1995. godine bio u komandi Četvrtog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), na poziciji referenta artiljerije.

Svjedok Sinanović je rekao da su u maju i junu 1995. bile operacije “Treskavica 95” i “Borašnica 95”, koje je Četvrti korpus izvodio u sadejstvu sa Prvim korpusom. Operacije su, kako je naveo, vođene protiv Vojske Republike Srpske (VRS), čije su se snage nalazile u Kalinoviku i Nevesinju.

“Zabranjeno je bilo gađati nelegitimne ciljeve, to su civilni objekti i lica. Isključivo vojne ciljeve neprijatelja”, kazao je Sinanović.

On je rekao da je, koliko mu je poznato, po Kalinoviku otvarana vatra na komandu Prve gardijske motorizovane brigade.

Branilac Kadrija Kolić predočio je svjedoku brojne dokumente o planovima dejstva artiljerije, tablicama s ciljevima, pravilnoj upotrebi artiljerije, obuci artiljerijskih oficira i slično.

On je kazao da su u to vrijeme bila isturena komandna mjesta (IKM) na Bjelimićima, kao i na Zlataru i Vodenici. Naveo je da je artiljerija na Bjelimićima bila potčinjena komandantu tog IKM-a. Svjedok je napomenuo da je on bio načelnik artiljerije na Zlataru.

Sinanović se prisjetio kako je komandant korpusa u povratku sa isturenog komandnog mjesta na Bjelimićima na IKM na Zlataru skrenuo pažnju na pravilnu upotrebu artiljerije. Rekao je da je top kalibra 130 milimetara bio u Delića polju i da se nikad nije micao.

Svjedok se nije složio sa tužiocem Milankom Kajganićem da Kalinovik nije bio u dometu artiljerije Prvog korpusa, ali nije znao reći gdje se njihova artiljerija nalazila. Potvrdio je da ne zna kako su se na Bjelimićima provodili planovi o artiljerijskom dejstvu.

Tužilac mu je predočio naređenje od 26. maja 1995. za gađanje centra Kalinovika sa pet projektila, koje je potpisao Dreković. Sinanović je izjavio da ne zna za to naređenje, a na pitanje da li je to bilo u skladu sa naredbom o zabrani odmazde, prvobitno je kazao da ne želi odgovoriti, a potom da ne zna.

Na dodatno pitanje branioca o navodnoj naredbi Drekovića, svjedok je potvrdio da je na dokumentu pisalo da treba izvršiti odmah.

Drekovića, nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa ABiH, optužnica tereti da je u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. godine naredio artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići (opština Konjic) neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku, u kojima je jedna 15-godišnjakinja poginula, a nekoliko civila ranjeno.

Svjedok Odbrane Enver Bubalo rekao je da je od jeseni 1994. bio u komandi Četvrtog korpusa kao referent bezbjednosti. Kazao je da je VRS napadala s područja Nevesinja i Kalinovika.

On je rekao da u periodu april, maj i jun nije bio na Bjelimićima, nego u Jablanici. Kazao je da je stanje na području Konjica bilo katastrofalno i da su ih srpske snage granatirale. Dodao je da je te informacije dobijao u izvještajima od potčinjenih jedinica.

Bubalo je rekao da je u dokumentima bio definisan odnos prema ratnim zarobljenicima i civilima.

“General Dreković – ja sam ga toliko puta čuo, a i navedeno je u brojnim dokumentima… da ne smijemo da prekršimo Ženevske konvencije i da strogo čuvamo zarobljenike”, kazao je svjedok.

Na pitanje tužioca, on je rekao da od januara 1995. nije bio na Bjelimićima i da nije detaljno upoznat sa položajima i obimom snaga VRS-a u Kalinoviku.

Nastavak suđenja zakazan je za 22. septembar.

 

 

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao