“Mnoge majke su umrle i nisu to dočekale”, kazala je Subašić, dodavši kako su žrtve sve ove godine ponižavane i vrijeđane.

“Ovaj zakon će biti dobar za dvije stvari, da se zabrani ponižavanje, vrijeđanje majki, i da se zaštite presude koje su donesene”, rekla je ona, dodavši kako će ovo udruženje u narednom periodu pratiti ko negira genocid i tražiti da ih sud i tužilaštvo “izvedu pred lice pravde”.

S njom mišljenje dijeli i predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice” Fadila Efendić. Ona je ovu vijest dočekala u domu sama, narušenog zdravlja.

“To sam pročitala i pravo me obradovalo i razmišljam koga da nazovem i podijelim tu radost i novost, a mnoge s kojim bih podijelila nisu žive”, kazala je ona.

Ona je rekla da njihova borba traje od završetka rata i da je poslije svega učinjenog najviše boljelo kada negiraju da se desio genocid i od “istine prave neistinu”. Smatra da je zakon trebao biti usvojen ranije, kako preživjele žrtve genocida ne bi prolazile kroz sve kroz šta su prošle tokom povratka u svoja rodna mjesta.

Nastavak negiranja genocida uprkos izmjenama Zakona

Mural Ratka Mladića u Foči naslikan u aprilu 2021. godine. Foto: BIRN BiH

Šehida Abdurahmanović iz Srebrenice je kazala kako su majke Srebrenice predosjetile da će Valentin Inzko uraditi ovaj korak nakon što su vidjele da je nenajavljeno došao na mezar Hatidže Mehmedović i u Potočare.

“Mislim da je danas njegov posljednji radni dan i s ljudske strane napravio je u posljednjem momentu pozitivan korak, da ga imamo po nečemu spominjati pozitivnom za ovih svih godina koliko je proveo, jer je on malo uradio a šta je mogao”, mišljenja je Abdurahmanović.

Ona smatra da će povratnici u Srebrenicu i okolinu dugo osjećati posljedice negiranja genocida uprkos ovom zakonu, ali da će se sada bar negatori genocida morati skrivati, jer se neće usuditi javno raditi sve ono što su do sada radili, rekla je ona i navela za primjer noći u kojima slave praznike i vrijeđaju žrtve.

Vojin Pavlović iz Udruženja “Istočna alternativa” iz Bratunca je novinarima BIRN-a BiH poslao fotografiju plakata na kojem se za Ratka Mladića navodi: “Ti si naš heroj”. Kako je kazao, ove plakate će lijepiti tokom dana u Bratuncu, Srebrenici i širom Republike Srpske.

On je rekao kako će se dobrovoljno prijaviti da ide u zatvor.

“Genocid nije bio u Srebrenici i ako je visoki predstavnik došao s tim ciljem da nameće zakone, samo mu se uloga gubi jer nametanjem zakona će izazvati sukobe i ono što ne treba da se desi”, kazao je Pavlović.

Spremnost za negiranje genocida u narednom periodu ima i Milan Mandić, predsjednik Udruženja nestalih Sarajevsko-romanijske regije i predsjedavajući Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica.

On je rekao kako su “vojnici koji su bježali kroz šume” bili legitiman vojni cilj i da ih ne treba ubrajati u žrtve zločina u Srebrenici smatrajući da je broj stradalih Bošnjaka u Srebrenici daleko manji od onog koji se prikazuje.

“Nije bio genocid nikako i nema mjesta za ovaj zakon, može on nametnuti šta god hoće, ja ću prvi negirati genocid u Srebrenici. Ja sam spreman dvije godine u zatvor otići, ali sam spreman svugdje reći da nije bilo genocida u Srebrenici”, kazao je on.

U razgovoru je istaknuo kako je mišljenja da nije dobro izazivati mržnju i netrpeljivost niti s jedne strane, te da osobe koje to rade “nisu ljudi”. On se u negiranju genocida poziva i na broj stradalih Srba na istom području Podrinja i na izvještaj Međunarodne komisije.

Provedba Zakona u praksi

Murat Tahirović. Foto: BIRN BiH

Murat Tahirović iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida je rekao kako je dobro da su učinjene izmjene i dopune Krivičnog zakona, te se zahvalio visokom predstavniku.

“Sada je na institucijama u BiH da primijene taj zakon, odnosno da svako ko negira, za to i odgovara, i ja se nadam da će institucije adekvatno odgovoriti”, kazao je Tahirović.

Iz Tužilaštva BiH je, nakon što je jutros objavljeno da je Valentin Inzko donio dopune Krivičnog zakona, saopćeno kako će biti formiran predmet u kojem će se pratiti i evidentirati sve objave pojedinaca, skupina ili udruženja u kojima se iznose stavovi o negiranju genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

“Prikupljanje materijala vršit će se u suradnji s partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama, a radi postupanja Tužiteljstva BiH i partnerskih institucija u okviru zakonskih ovlaštenja”, navedeno je u saopćenju.

Advokatica Nina Kisić je pojasnila kako će objektivni problem u praksi predstavljati sintagma “na način koji bi mogao podstaknuti na nasilje ili mržnju”, jer je mržnja subjektivni osjećaj, dok je jako teško procijeniti šta sve može podstaknuti na nasilje.

“Postavlja se i pitanje šta je s advokatima u sudnicama, jer mi smo prinuđeni, ako ništa, u okviru odbrane tvrditi da se ne radi o pravnoj kvalifikaciji iz optužnice, nego eventualno nekoj drugoj”, rekla je Kisić navodeći primjer da će se umjesto ratnog zločina ubistva navoditi obično ubistvo iako je događaj pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) okvalifikovan kao ratni zločin.

Zakonom omogućena uspostava pravnog poretka

Lejla Gačanica. Foto: forum ZFD

Pravna savjetnica i istraživačica Lejla Gačanica je navela kako je donošenje ovih izmjena i dopuna ogroman korak budući da bi se oko ovoga teško postigao konsenzus u institucijama BiH.

“Ono što je značajno za ovu odluku jeste da se radi o Krivičnom zakonu na nivou BiH, dakle njegova primjena obuhvata sve dijelove BiH, s jedne strane. S druge strane, slijeđena je praksa uređenja kako je to urađeno u Krivičnom zakonu Federacije BiH, dakle postavlja se zabrana negiranja i umanjivanja ukoliko izaziva ili potiče mržnju ili nasilje koje je usmjereno prema pojedincima ili grupama po osnovu određenog osnova”, kazala je Gačanica.

Ona smatra da ono što je dobro jeste da se ova zabrana odnosi i na zabranu veličanja ratnih zločina i zločinaca presuđenih i po drugim presudama za ratne zločine, ističući da je značajno što se kazna odnosi i na javne dužnosnike, zaposlenike u institucijama i svim onim ustanovama koje se finansiraju iz budžeta, čime se ističe odgovornost javnih dužnosnika u negiranju ili veličanju presuđenih ratnih zločina.

Komentarišući koliko će biti teško provesti ove izm jene zakona, Vlado Adamović, advokat i bivši sudija, rekao je da će se za utvrđivanje prijetnje morati tražiti “standard ozbiljne prijetnje”.

“To mora biti do te mjere objektivizirano da nije subjektivan osjećaj, nego da se radi o objektivnoj prijetnji, i to je ponekad teško dokazivati. Ali pošto se radi o standardu van razumne sumnje, onda treba ozbiljnu prijetnju cijeniti da bi to bila prijetnja koju bi prosječan čovjek podrazumijevao prijetnjom”, kazao je Adamović, dodajući kako bi se ovo moglo pojaviti kao problem.

On je pojasnio kako se ovim izmjenama nastoji uspostaviti pravni poredak budući da su političari “počeli koristiti prepucavanje oko genocida kao metod političke borbe”.

“Ovdje se insistira na poštivanju presuda. Radi se o tome, ako je presuđeno, to moraš poštovati”, zaključio je Adamović.