Macura Rade: Tužilaštvo BiH predložilo produženje mjera zabrane

Sud i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH

Tužiteljica Olivera Đurić je zatražila da se optuženom produže mjere zabrane putovanja van BiH, izdavanja putnih isprava i sastajanja sa svjedocima, te obaveza povremenog javljanja nadležnim institucijama.

Đurić je navela kako se prijedlog za mjere zabrane bazira na rješenju sudije za prethodni postupak.

Na upit sudije Zorana Božića da li su izvršene provjere o državljanstvu Macure, tužiteljica Đurić je rekla da optuženi, “prema našoj provjeri i njegovoj izjavi, nema drugo državljanstvo”.

Branilac optuženog Rade Ćulibrk se usprotivio predloženom produžavanju mjera. Smatra da je mjera zabrane putovanja neutemeljena pravno i neosnovana budući da je kao razlog navedeno to što optuženi stanuje u pograničnom području – u Gradiški, navodeći i da se protivi mjeri zabrane sastajanja optuženog sa svjedocima.

On je kazao da su saslušani svi svjedoci u istrazi, te da se u obrazloženju ove mjere navodi da je brat optuženog kontaktirao svjedoke.

“Optuženi tako nešto nije mogao učiniti”, rekao je branilac te dodao da su neki od svjedoka imali anonimne pozive.

“Nije dovoljno da se Tužilaštvo poziva na teorijske mogućnosti”, kazao je Ćulibrk.

Odbrana se usprotivila i obaveznom povremenom javljanju u policijsku stanicu.

“Optuženi nijednom svojom radnjom nije pokazao namjeru ni primisao da se učini nedostupnim”, izjavio je branilac.

U nastavku ročišta, tužiteljica Đurić je rekla da djela za koja se optuženi tereti predstavljaju motivaciju za bjekstvo.

“Ovdje se iz dokaza vidi da govorimo o realnoj opasnosti”, kazala je Đurić, dodavši kako je jedan od svjedoka poziv u kojem mu je rečeno: “Ja sad imam tvoj broj telefona”, shvatio kao pritisak.

Ona je rekla da su kontaktirana dva svjedoka, kao i da su neki od svjedoka bili saborci i podređeni optuženom, pa da samim tim Macura može uživati određeni autoritet kod svjedoka.

Macura je, prema ranijem saopćenju Tužilaštva BiH, optužen da je, u svojstvu bivšeg komandira Prve čete Drugog bataljona Prve gradiške brigade, 23. juna 1992. godine vršio vojnu akciju pretresa terena u mjestu Turjak kod Bosanske Gradiške, gdje se na navedenoj lokaciji nalazila grupa civila bošnjačke nacionalnosti iz mjesta Kozarac u općini Prijedor, koja se, bježeći pred ratnim sukobima, pokušavala prebaciti do granice sa Republikom Hrvatskom na rijeci Savi.

Prema Tužilaštvu BiH, nakon što su se civili, među kojima su bile i tri žene, predali, vojnici kojima je komandovao optuženi vršili su nečovječno postupanje i zlostavljanje zarobljenih civila, koje su nakon toga pucanjem iz vatrenog oružja ubili.

Ročište za izjašnjenje o krivnji je zakazano za petak u 12 sati.