Vijest

Kolektivni ukop 12 žrtava rata iz Prijedora

20. Jula 2021.17:32
Posmrtni ostaci nedavno ekshumiranih žrtava rata u Bosni i Hercegovini ukopani su na Kurban bajram u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora.

This post is also available in: English (English)


Ukop 12 žrtava u Memorijalnom centru Kamičani. Foto: Institut za nestale osobe BiH

Posmrtni ostaci žrtava nedavno su ekshumirani iz masovnih grobnica Korićanske stijene, Tomašica, Hrastova glavica, kao i sa lokaliteta u Kozarcu.

Ove godine se ukop žrtava sa područja Prijedora, koji se svake godine održava 20. jula kada se ukopavaju posmrtni ostaci žrtava koji su u međuvremenu pronađeni, poklopio sa praznikom Kurban bajram.

„Naša bajramska radost je pomiješana s tugom“, rekao je poglavar Islamske zajednice BiH Husein Kavazović.

„Prošlo je punih 29 godina, a mi još uvijek klanjamo dženaze i samo dragi Bog zna koliko će još vremena proteći dok ih sve ne obavimo. Dok posljednjeg našeg brata, muža, sestru, majku ne spustimo u bosansku zemlju“, dodao je on.

Obraćajući se skupu, Kavazović je rekao da počinioci nisu pokazali znakove kajanja.

„Ovakve zločine mogli su počiniti samo ljudi bez vjere, morala i stida. Naš je posao da tražimo pravdu i da budemo tužioci, da upremo prstom u ubice”, rekao je on.

Najmlađa žrtva koja je danas ukopana je Fikret Marošlić, koji je imao 21 godinu kada je ubijen. Sa njim zajedno ukopan je i njegov otac Himzo, koji je u trenutku smrti imao 47 godina.

Obojica su ubijena 1992. godine na Korićanskim stijenama, ozloglašenom stratištu na kojem su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) postrojili Bošnjake sa područja Prijedora na rubu provalije i strijeljali ih.

Osim Marošlića su ukopani: Emin Ćoralić, Vasif Mujkanović, Rifet Kahrimanović, Sakib Denić, Hasib Behlić, Mirso Brdar, Ismet Hirkić, Idriz Duračak, Nedžad Fazlić i Samir Merdžić.

Na područje Prijedora zabilježeno je niz srpskih napada 1992. godine.

Mirsad Duratović, bivši logoraš, izjavio je da je u Prijedoru ubijeno 3.176 ljudi, te da se za mnogim posmrtnim ostacima i dalje traga.

„Proces pronalaska novih posmrtnih ostataka je stao zadnjih nekoliko godina. Nemamo informacija (gdje se nalaze njihovi pomtni ostaci)“, istakao je Duratović za N1 TV.

Prema podacima INO-a iz maja ove godine, pronađeno je i identificirano oko 2.588 žrtava s područja Prijedora, a još uvijek se traga za oko 588 žrtava. U Prijedoru je ubijeno 102 djece, a posmrtni ostaci 40 njih nikada nisu pronađeni. Najmlađa ekshumirana žrtva je dvomjesečni Velid Softić.

Osim Darka Mrđe, koji je pred Haškim tribunalom priznao krivicu za zločin počinjen na Korićanskim stijenama i osuđen je na 17 godina zatvora, u Sudu BiH je pravosnažno osuđeno deset prijedorskih policajaca.

Kazne dugotrajnog zatvora od po 23 godine su dobili Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja; Zoran Babić je osuđen na 22 godine, a Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21 godinu zatvora. Zatvorska kazna u trajanju 15 godina izrečena je Željku Stojniću.

Za zločine počinjene u Prijedoru Haški tribunal je osudio 18 osoba na 276 godina zatvora. Pored Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, i Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), osuđenih na doživotne kazne, između ostalog, za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Prijedora, najviša pravosnažna kazna od 40 godina je izrečena Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku Opštine i Kriznog štaba Prijedor. Vijeće Haškog tribunala je zaključilo da je Stakić imao važnu ulogu u etničkom čišćenju grada i formiranju logora.

Pred Sudom BiH je za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osuđena 21 osoba na ukupno 368 godina zatvora.

Najvišu kaznu pred Sudom BiH za zločine počinjene u Prijedoru dobio je Zoran Babić, koji je osuđen na 35 godina zatvora. Njemu je jedinstvena kazna od 35 godina izrečena nakon što je osuđen zbog učešća u ubistvima muškaraca iz Prijedora počinjenim na Korićanskim stijenama na planini Vlašić, učešća u strijeljanju muškaraca bošnjačke nacionalnosti u julu 1992. godine ispred džamije u mjestu Čarakovo te zbog ubistava zatočenika prilikom njihovog transporta iz logara “Omarska” u “Manjaču”.

U tom predmetu je s Babićem osuđen i Darko Mrđa, koji je, osim za zlostavljanja zatočenika koji su transportovani u “Manjaču”, proglašen krivim i za zločine počinjene u zaseoku Sredice i mjestu Tukovi, za što je dobio 15 godina, te mu je Sud BiH izrekao jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora budući da je u Haškom tribunalu osuđen na 17 godina zatvora zbog učešća u ubistvima na Korićanskim stijenama.

Danijel Kovačević


This post is also available in: English (English)