Analiza

Dva dana do 11. jula: Hoće li Valentin Inzko ispuniti obećanje o zakonu o zabrani negiranja genocida?

Dva dana do 11. jula: Hoće li Valentin Inzko ispuniti obećanje o zakonu o zabrani negiranja genocida?

9. Jula 2021.15:15
9. Jula 2021.15:15
"Zalagat ću se da se u Parlamentu BiH donese zakon o negiranju genocida. Iduće godine ćemo sigurno imati takav zakon”, izjava je koju je medijima dao visoki predstavnik Valentin Inzko prilikom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici. Dvije godine kasnije, dva dana do obilježavanja 26. godišnjice, ovaj zakon nije usvojen pred Državnim parlamentom, a žrtve i javnost smatraju da je visoki predstavnik mogao i morao uraditi više za procese tranzicione pravde.

“Dopisivao se s vlastima Republike Srpske o poništenju odluke o odlikovanju presuđenih ratnih zločinaca, pa i po tom pitanju nije uradio ništa. Treba pitati njega kako se osjeća zbog toga. Prije nego što ode s funkcije visokog predstavnika, Inzko treba tražiti oprost svih majki Srebrenice i svih žrtava genocida i drugih zločina u BiH, a nadam se da će budući visoki predstavnik uraditi sve što Inzko nije”, rekla je.

I advokatica Vasvija Vidović smatra da je Inzko u svom mandatu mogao i morao mnogo više, naročito kada je u pitanju tematika ratnih zločina u BiH, jer je “imao te ovlasti”.

“Jednostavno je morao insistirati na zabrani glorifikacije ratnih zločinaca i kažnjavanju takvih počinitelja. Na koncu svega, do sada je morao nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida u BiH”, kazala je Vidović.

U bh. javnosti često se smatra da Inzko nije imao podršku Vijeća za implementaciju mira (PIC), te međunarodne zajednice, kao i da su mu zbog toga bile “svezane ruke”, što je dijelom i tačno, smatra zastupnik u Parlamentu BiH Halid Genjac. Ipak, ostaje jedna važna činjenica – da Inzka niko nije mogao spriječiti da učini jedan civilizacijski čin, smatra Genjac.

“Tu dolazi do izražaja personalitet i moć visokog predstavnika koju nije iskoristio. Najmanje što je mogao jeste da nametne zakon o zabrani negiranja genocida i to bi bila jedna civilizacijska odluka, zasnovana na zakonima i Ustavu. Nijedan politički centar moći u svijetu ga zbog toga ne bi mogao kritikovati i to je ono što je mogao a nije uradio”, rekao je Genjac za BIRN BiH.

Civilizacijska sramota


Srebrenica. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, nedavno je pozvao Inzka da ovoga mjeseca, prije okončanja mandata, nametne zakon o negiranju genocida. Kako je kazao Džaferović, Inzko bi na taj način “s obrazom mogao otići iz naše zemlje”.

“Zakon o zabrani negiranja genocida davno je trebao biti donesen ili u Parlamentarnoj skupštini BiH ili da ga donese visoki predstavnik. To je civilizacijska sramota i za one u Parlamentarnoj skupštini koji su sprečavali donošenje zakona, kao i za visokog predstavnika, što zakon do danas nije donesen”, rekao je Džaferović.

Inzko je za Nenada Stevandića, poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i šefa Kluba predstavnika srpskog naroda, tokom čitavog svog mandata vodio “antidejtonsku politiku, koja se naslanjala na politiku bošnjačkog naroda”.

Stevandić smatra da je Inzkovo skretanje pažnje na murale ranim zločincima “bavljenje nebitnim stvarima”, te da murali nisu dio zvanične politike, već volje i percepcije javnosti u RS-u.

“Zašto nije išao u Banjaluku, gdje ima najviše Mladićevih murala, nego je išao u Foču. Ali ti murali nisu nacrtani od strane načelnika tih opština, već voljom pojedinaca. Istovremeno u Federaciji imamo ulice nazvane po naci ideolozima iz raznih perioda, na koje Inzko nikada nije reagovao. Ovdje se radi o percepciji građana”, kazao je on, dodavši da visoki predstavnik nikada nije otvoreno razgovarao s predstavnicima svih naroda da pokuša riješiti probleme.

Valentin Inzko se nedavno osvrnuo na mural Ratku Mladiću u Foči, izražavajući zabrinutost što porodice žrtava u Bosni i Hercegovini to ocjenjuju kao “zakašnjelu reakciju”. Mladić je pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH.

“Odlučio sam da ću lično obići sve lokacije u Bosni i Hercegovini na kojima se nalaze murali posvećeni njemu. I Kalinovik, i Nevesinje, i Bosansku Gradišku, i Gacko, pa i ovaj posljednji u Foči. Namjeravao sam, nakon izricanja pravomoćne presude, poslati pismo općinskim načelnicima sa zahtjevom da nalože uklanjanje provokativnih murala”, rekao je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ranije u saopćenju.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata”, smatra da je Inzkov obilazak gradova u RS-u, gdje se nalaze brojni murali ratnim zločincima, odavno zakasnio i da je to trebao uraditi na početku mandata.

“To je samo pokazatelj da Inzko nije radio svoj posao na terenu, niti je slušao vapaje žrtava i njihovih porodica, koje po Višegradu i drugim gradovima redovno susreću ubice svoje djece koje hodaju nekažnjeno. Nije uradio mnogo toga, a mogao je puno! Ukoliko do kraja mandata barem ne nametne zakon o negiranju genocida, nikad mu oprostiti nećemo”, poručila je u razgovoru Hasečić.

S druge strane, kad je riječ o nametanju zakona o zabrani negiranja genocida, Stevandić smatra da bi to izazvalo nove tenzije i sukobe.

“U suštini, kada visoki predstavnici ne rade, mi se najbolje dogovorimo jer na to budemo prisiljeni situacijom. Koliko god krvava prošlost bila, nije razlog da nemamo svjetliju budućnost. A isti taj Inzko nikad nije poštovao volju srpskog naroda u RS-u, gdje se uglavnom za medije slikao s političarima koji su na izborima bili statistička greška”, kazao je Stevandić za BIRN BiH.

Dobra strana Inzkovog mandata


Bakira Hasečić. Foto: BIRN BiH

Inzkov mandat obilježile su i neke dobre stvari kada je u pitanju zaštita žrtava u BiH, rekla je u razgovoru za BIRN BiH Bakira Hasečić.

“Da nije bilo Inzka, stratište ‘živa lomača’ u Višegradu bi do sada bilo srušeno. Na naše zahtjeve i njegovo insistiranje te pisanje Vijeću za implementaciju mira u BiH, te njegovim odlukama, to mjesto u Višegradu i dalje svjedoči o užasnim zločinima nad Bošnjacima”, kazala je Hasečić.

Genjac je mišljenja da je Inzko radio u otežanim uslovima, te da ima vremena da sačuva ljudski i politički integritet, a za to su mu potrebne dvije stvari.

“Do kraja mandata treba nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida i poništiti odluku o odlikovanju ratnih zločinaca od strane RS-a. Niko mu za to ništa ne može prigovoriti, a otišao bi sa stilom i dostojanstveno”, smatra Genjac.

Advokatica Nina Kisić, koja je svojevremeno radila i na poslovima pravnog savjetnika u Uredu visokog predstavnika (OHR), mišljenja je da je BiH ostvarila najslabiji napredak za vrijeme mandata upravo Valentina Inzka, u poređenju s njegovim prethodnicima. Kao jednu od najvećih grešaka njegovog rada, Kisić vidi Strategiju o procesuiranju ratnih zločina u BiH.

“Tu je morao mnogo više uraditi kako bi ta strategija bila efikasnija. Trebao je insistirati na procesuiranju zločina po događaju, a ne po počinitelju, kao što sada imamo slučaj u Strategiji, što vodi do cijepanja predmeta i odugovlačenja ionako dugih procesa. Inzko je, po meni, tu zakazao”, smatra Kisić, koja kao zamjerku vidi i to što još uvijek nije naredio oduzimanje odlikovanja presuđenim ratnim zločincima koja im je dala Vlada RS-a.

Inzko je vlastima Republike Srpske početkom februara ove godine dao rok od tri mjeseca da ponište priznanja koja su dali Radovanu Karadžiću i drugim osobama osuđenim za ratne zločine.

U decembru prošle godine, na Inzkov zahtjev je sa studentskog doma na Palama uklonjena tabla sa imenom Radovana Karadžića, pravosnažno osuđenog na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH. Tabla je uklonjena nakon što je njegova kćerka Sonja Karadžić-Jovičević rekla da ona treba da bude skinuta.

U odgovoru na raniji upit BIRN-a BiH da li će Inzko, kao što je i najavio, do kraja mandata nametnuti zakon o negiranju genocida, navedeno je da “Visoki predstavnik nikada ne špekulira sa svojim budućim objavama”.

Admir Muslimović