Analiza

Mržnja i revizionizam: Twitter privlačna platforma za negiranje genocida u Srebrenici

Komemoracija povodom 18. godišnjice masakra u Srebrenici, u julu 2013. Foto: EPA-EFE/VALDRIN XHEMAJ.

Mržnja i revizionizam: Twitter privlačna platforma za negiranje genocida u Srebrenici

5. Jula 2021.12:00
5. Jula 2021.12:00
Pretraga objava na Twitteru u protekloj godini otkriva više stotina objava sa specifičnim hashtagovima koji su korišteni za negiranje genocida u Srebrenici na 25. godišnjicu od stradanja više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Nova pravila ove društvene mreže otvaraju vrata za uklanjanje ovakvog sadržaja, ali analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) otkriva niz profila koji su najodgovorniji za širenje reviozinističkih narativa, čije objave još uvijek nisu obrisane niti je izvjesno da će se to uskoro desiti.

This post is also available in: English (English)

Dijeljenjem objave, koja je sadržavala kopiju smrtnog lista oca trenutnog direktora Memorijalnog centra u Potočarima, počele su i zahvale profilu koji na Twitteru nosi naziv “Bodljikava” sa kojeg se dugi niz godina šire tvrdnje kako se u Srebrenici nije dogodio genocid.

“Tema koju sam pokrenula još decembra 2019. dobija epilog, objavljen Izvod iz knjige umrlih oca @suljagicemir1 koga je on na prevaru sahranio u Potočarima kao ‘žrtvu genocida’, iako je babo Suljo otišao na ahiret 24. decembra 1992.”, napisano je 10. juna na ovom profilu.

Suljagić pojašnjava da je ova objava dio šire strategije gdje se informacije koriste za stvaranje teorija zavjere.

“Memorijalni centar je od 2003. godine bio privatna fondacija koja je dopuštala ukop srodnika iz jedne te iste porodice u mezarje bez obzira na to kada je neko od njih poginuo, ako je jedan od njih poginuo 1995. godine”, kazao je Suljagić, dodajući da je to postalo nemoguće 2007. godine kada je zakonom određeno da se u Potočarima ukopavaju samo žrtve iz jula 1995. godine.

“Ja spadam u grupu ljudi koja je do 2007. godine iskoristila tu mogućnost koju je tadašnji statut Memorijalnog centra dopuštao – da moj otac bude ukopan pored mjesta gdje mu je ukopan brat koji je ubijen 1995. godine”, rekao je Suljagić, čiji je otac ubijen 1992. godine.

Novinari BIRN-a BiH kontaktirali su “Bodljikavu” tražeći komentar o njenim objavama kojima negira genocid, ali i kojima proziva Suljagića. S ovog profila nije odgovoreno, već je screenshot poslane poruke “javno okačen” sa komentarom da joj se BIRN BiH “obraća kao negatoru genocida, a povodom mojih twitova o ocu @suljagicemir1. Pokreću temu negiranja genocida, baš sada kada otvaramo temu lažnih žrtava u Potočarima”.

Ova objava je kroz nekoliko sati imala više od 240 “lajkova”, te je podijeljena više od 70 puta.

Profil “Bodljikava” jedan je od 20 koji su otkrili novinari BIRN-a BiH a koji su tokom protekle godine insistirali na objavi sadržaja koji nastoje da dovedu u pitanje pravnu kvalifikaciju genocida za dešavanja iz jula 1995. godine u Srebrenici, uprkos presudama međunarodnih i domaćih sudova.

Sociologinja Sarina Bakić sa Univerziteta u Sarajevu pojašnjava kako Twitter postaje iznimno popularan u BiH, čime oblikuje stvarnost, diskurse i narative, te da “svakako postaje još jedna platforma za širenje mržnje i negiranje genocida”.

“Negiranje genocida je odsustvo elementarnih civilizacijskih vrijednosti, suosjećanja, ali i prihvatanja činjenica”, navodi Bakić.

Prema presudama sudova u regionu i Haagu, za zločine u Srebrenici osuđeno je 48 osoba na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni, pri čemu je dokazano da su visokorangirani srpski dužnosnici počinili genocid nad srebreničkim civilima bošnjačke nacionalnosti kada je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka. Posljednja presuda izrečena je bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću ovog mjeseca u Haagu.

Ali uprkos međunarodnim i domaćim presudama u kojima su događaji u Srebrenici u julu 1995. godine nazvani genocidom, Twitter i dalje dopušta relativizaciju i osporavanje ovog sudskog zaključka.

Mržnja i prijetnje iz anonimnosti upućene stvarnim žrtvama genocida


Emir Suljagić u Memorijalnom centru u Srebrenici. Negiranje genocida i prijetnje preživjelim žrtvama najčešće kreće sa anonimnih Twittter profila. Foto: BIRN BiH

Lokalni imam iz Srebrenice Ahmed Hrustanović nije isprva pridavao važnost prijetnji koju je dobio sa anonimnog Twitter naloga. U toj prijetnji je napisano da bi Ahmeda, čiji je otac ubijen u genocidu, zbog njegovih objava, trebalo protjerati iz Srebrenice. Ali kada su se komentari objave sa profila “Bodljikava” i dijeljenja uskoro počela ubrzano širiti, on je odlučio prijaviti ih policiji.

“Ništa nije urađeno po tom pitanju”, kaže on na pitanje o reakciji policije.

On je profil “Bodljikava” blokirao kao i 147 drugih s kojih je dobijao uvrede i prijetnje, ali ove i brojne druge slične objave i dalje su dostupne na Twitteru.

Hrustanović je Twitter počeo koristiti krajem 2019. kada je prikupljao kolekciju pisama oca koji je ubijen u genocidu 1995. godine. Platforma mu je pomogla da dođe do ljudi koji mu mogu pomoći i da dijeli svoja iskustva povratnika u Srebrenicu, gdje se vratio prije deset godina.

Ali popularnost na Twitteru donijela mu je uvrede i prijetnje.

“Vrlo lako dolaze i do mene i prijete i pišu svašta – uznemiravaju me”, navodi Hrustanović, dodajući da je to “posljedica pisanja istine”.

Iz pretrage Twittera, vidljivo je da je profil “Bodljikava” tokom prošle godine četiri puta spominjao Hrustanovića navodeći kako “on služi isključivo za širenje mržnje”.

Njegovu objavu iz marta 2020. godine u kojoj Hrustanović opisuje deportaciju iz Srebrenice, “Bodljikava” je opisala lažnom.

“Spominje kako su on i sestra sa trudnom majkom ‘deportovani’ iz Srebrenice marta 1993. a zna se dobro da su muslimani do jula 1995. držali Srebrenicu”, navodi se u jednoj od objava, dok se u drugoj njega proziva “smećem”.

Profil “Bodljikava” pokrenut je u junu 2013. godine i od tada je objavio 179.000 postova. Često objavljivanje i izbor tema donijeli su joj više od 11.600 pratilaca na Twitteru, vituelne armije za širenje pogleda na događaje u Srebrenici. Prema softweru Twitter Audit, većina pratilaca je stvarna, odnosno ne radi se o lažnim takozvanim bot profilima.

Pretragom objava na Twitteru tokom protekle godine, kada je obilježeno četvrt stoljeća od počinjenog genocida, BIRN BiH pronašao je više od 200 objava sa specifičnim hashtagovima – #srebrenica, #srebrenica25, #ratkomladic – kojima se ističe kako je tokom rata izvršen genocid nad Srbima za koji niko ne odgovara i koji osporavaju zločine nad Bošnjacima.

Dijeleći objave sa profila “Bodljikava”, na profilu “генoцид genocide” se osporavala pravna kvalifikacija zločina u Srebrenici naglašavajući da se on “gradi”. U objavi s ovog profila u julu prošle godine je navedeno kako su “Jevreji i Srbi doživjeli genocid tokom II svjetskog rata”, pri čemu se navodi da se “ljudi koji su bili živi 2004. godine sahranjuju u Potočarima” bez iznošenja dokaza.

Za Suljagića profil “Bodljikava” nije toliko opasan sam za sebe, već pripada cjelokupnom “ekosistemu ljudi koji vode ovakve kampanje”.

Ali ovaj i još 20 profila koje su novinari BIRN-a BiH identificirali da su tokom protekle godine negirali genocid u Srebrenici, i dalje su dostupni a njihove objave nisu uklonjene do sredine juna 2021. godine. Čini se da taj proces na Twitteru i dalje ide sporo.

Samo nekoliko od više stotina profila koji su prošle godine prijavljeni zbog negiranja genocida su i uklonjeni, kažu iz organizacije “Remembering Srebrenica”.

Oni su protekle godine za obilježavanje 25. godišnjice genocida na Twitteru koristili hashtag #srebrenica25.

“Prošle godine, koja je bila posebno važna, primijetili smo porast količine komentara mržnje, posebno onih koji negiraju ili glorificiraju genocid ili ratne zločince odgovorne za njega”, naveli su iz ove organizacije za BIRN BiH, dodajući kako su 12. jula prošli kroz objave koje su kasnije prijavili zbog “mržnje prema grupi ljudi”.

“Vrlo malo računa i tweetova koje su zaista i uklonjeni. Oko šest računa koje smo prijavili prošlog jula, od stotina koje smo prijavili, je suspendovano”, navode oni.

Nespriječeno negiranje genocida u 2020. godini


Ahmed Hrustanović gleda na Srebrenicu. Foto: BIRN BiH

Sa hashtagom #srebrenica sa dva profila – “Galileo” i “Vrletan” tokom prethodne godine 41 put je podijeljen intervju Noama Chomskog iz 2013. godine u kome on kaže da nazivanje zločina u Srebrenici genocidom predstavljalo bi negiranje holokausta u kome je poginulo više od šest miliona Jevreja.

Profil “Galileo” je ovu objavu 30 puta podijelio u julu 2020. godine, pri čemu najviše puta 11. jula, dana kada je obilježena 25. godišnjica genocida u Srebrenici.

U osvrtu profesora na Univerzitetu British Columbia Okanagan Adama Jonesa pod nazivom “Chomsky i genocid” se navodi kako je on skeptičan u vezi sa oznakom “genocid”, kako zbog broja žrtava, tako i zbog karaktera zločina. Kako se u ovom osvrtu navodi, izuzev holokausta, Chomsky još samo jedan događaj u historiji definira kao genocid – uništenje autohtonog naroda Sjedinjenih Američkih Država.

“Pristup Chomskog diskursu o ‘genocidu’ najbolje se može opisati kao sukobljen”, govori Jones.

Na upit novinara BIRN-a BiH o korištenju navoda Chomskog za širenje teorije kako se u Srebrenici nije dogodio genocid sa profila “Galileo” je odgovoreno da se ovom teorijom “negira kvalifikacija ratnog zločina u Srebrenici kao genocida”, a da je Chomsky “neko ko nema mnogo veze sa ovim prostorima, a ume da sažeto objasni bitno”.

“Nazvati streljanje ratnih zarobljenika u Srebrenici genocidom je praktično poricanje genocida”, navedeno je u odgovoru, te dodano: “Nadam se da je očigledno zašto.”

Osim objava sa profila “Galileo”, u julu 2020. godine zabilježeno je još 70 objava sa hashtagom #srebrenica kojima se negira genocid.

U najvećem broju objava je isticano da je u ratu u Srebrenici ubijeno više od tri hiljade srpskih civila.

“Evropa je slijepa za genocid nad Srbima, ali #misesjećamo!”, stoji u jednoj od objava, dok se u većini drugih pri spominjanju srpskih žrtava navodi ime Nasera Orića kao krivca za ova ubistva.

Sa profila “SerbianMatrix” se navodi kako “u Srebrenici nije bilo genocida, već samo mrtvi ljudi koji su trebali znati bolje od toga da slijede Nasera Orića u klanju Srba”. Ovaj profil je, kako u opisu navodi, račun istoimene grupe Quora posvećene Srbiji koju animira motivirani francuski srbofil koji živi u Francuskoj.

Orić je presudama Suda BiH i Haškog tribunala pravosnažno oslobođen krivice za zločine počinjene u Srebrenici i Bratuncu.

Relativizacija presuda i novi alati borbe protiv revizionizma


Ratko Mladić je u junu 2021. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Analiza revizionističkih objava na Twitteru pokazuje da se pravosnažne presude – kojim se utvrđuje genocid u Srebrenici ili oslobađa Orić – nerijetko relativiziraju, pri čemu se vrlo često ističe kako se za genocid u Srebrenici govori o “prevelikom broju žrtava”, a da sud koji je oslobodio Orića nije relevantan.

U odgovoru sa profila “Galileo” se navodi kako je “pozivanje na autoritet suda klasična logička zabluda, van toga što taj sud nema nikakav pravni, a ni moralni autoritet pošto je oslobađao direktne počinioce zločina, koji su se svojim zločinima hvalili, kao u slučaju Nasera Orića”.

Tako se Ratko Mladić u analiziranim objavama tokom prošle godine prozivao herojem.

“Branio i odbranio je srpski narod od agresije domaćih izdajnika i NATO-a. Bježao nije ni pred kim, dok je rat trajao”, navodi se u objavi profila “Yugoslav Alien” iz decembra prošle godine, dok se u objavi sa profila “Old classic gamer” navodi kako je Mladić časna osoba i žrtva NATO imperijalista.

Dok se sve ove objave u čast Mladića mogu i dalje pronaći na Twitteru, nedavno je objava Gorice Dodik u kojoj se navodilo “Živjela Republika Srpska! Živio Ratko Mladić! Živjeli svi heroji Vojske Republike Srpske!” izbrisana.

Odlukom Twittera, ova objava je prekršila pravila “glorifikacije nasilja”, te je zbog toga obrisana.

Objava Gorice Dodik blokirana je nakon što je Twitter uveo novo pravilo kojim se, kako je navedeno, “ne dopušta poricanje nasilnih događaja”.

Kako je iz ove mreže saopćeno početkom juna ove godine, Twitter neće dopuštati nasilne reference na događaje u kojima su zaštićene kategorije bile primarne žrtve pri čemu će se poduzeti mjere protiv onih računa koji se ponašaju uvredljivo. Za primjer nasilnog događaja navodi se genocid odnosno holokaust.

Iz Twittera nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH na osnovu čega će se vršiti klasifikacija da li je nešto poricanje nasilnog događaja, odnosno, da li je za svaku objavu potrebna prijava da bi se on uklonio ili će ti sadržaji biti automatski brisani.

Ali provedba ovih politika i dalje je spora, smatra David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida. On je za BIRN BiH kazao kako smatra značajnim da se mreže poput Twittera i Facebooka bave okrutnim posljedicama govora mržnje, pri čemu su najgore forme u vezi sa holokaustom i genocidom “kojim se negira ili umanjuje trauma i patnja određene skupine”.

“Dok Facebook naglašava govor mržnje povezan s poricanjem holokausta, Twitter zabranjuje govor mržnje povezan s holokaustom, genocidom i masovnim zločinima”, pojašnjava Pettigrew, dodajući kako se čini da je Twitter proširio opseg i broj zaštićenih grupa.

“No, provedba se čini veoma teškim procesom”, kaže Pettigrew, navodeći primjer uklanjanja objave Gorice Dodik, ali dodaje kako neke druge objave koje je on primijetio ipak nisu uklonjene.

Ahmed Hrustanović smatra da će sa opcijom koju je Twitter uveo biti lakše, ali ističe strah od posljedica negiranja genocida svih ovih godina.

“Puno je prošlo godina iza genocida, da se u konačnoj fazi negiranja mi borimo protiv toga. Teško će se spoznati istina”, navodi Hrustanović.

Analiza BIRN-a BiH pokazuje kako su objave od prošle godine i dalje dostupne, odnosno da nijedna ranije objavljena nije obrisana.

Facebook je prošle godine u potpunosti zabranio sadržaje koji negiraju ili iskrivljuju činjenice o holokaustu, te je dodatnom inicijativom traženo da se zabrani i negiranje genocida.

U javnom diskursu u BiH negiranje genocida također nije zabranjeno a širenje mržnje na društvenim mrežama zasada je definirano isključivo Krivičnim zakonom kojim je obuhvaćena obuhvaćena samo “nacionalna, rasna i vjerska mržnja”.

Antimuslimanska himna element desničarskog ekstremizma


Tokom napada na džamiju u Christchurchu čula se pjesma “Karadžiću, vodi Srbe svoje”. Foto: EPA-EFE/FAROOQ KHAN

Analiza profila i objava kojim se relativizira genocid u Srebrenici ukazuje i da se ovi narativi koriste za promociju desničarskog ekstremizma.

Na profilu Dušana Veselinovića u decembru prošle godine isticana je povezanost Ratka Mladića sa haškim osuđenikom Radovanom Karadžićem i četničkim vojvodom iz Drugog svjetskog rata Dražom Mihajlovićem.

“Draža je narodni heroj isto kao i Radovan Karadžić, Ratko Mladić”, navedeno je u ovoj objavi.

Karadžić je, poput Mladića, 2019. godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida nad Bošnjacima iz Srebrenice, progona Bošnjaka i Hrvata, terorisanja stanovništva Sarajeva tokom opsade grada i držanja pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce.

Na dan njegovog rođenja, 19. juna, sa njegovom fotografijom je profil “ImpeachBidenNow” objavio Karadžićevu fotografiju sa opisom “prvi predsjednik Republike Srpske”, uz prateće hashtagove #removekebab i #serbiastrong.

Koristeći samo #removekebab, na profilu na kojem je mjesto prebivališta označeno u Francuskoj, sa fotografijom Karadžića objavljen je tekst koji navodi da su rat, diskriminacija žena i rasizam “napravljeni u Turskoj”.

Na kraju objave se navodi *kebab (will be removed soon – ubrzo će biti uklonjen).

#removekebab i #serbiastrong su dva hashtaga čija upotreba i pretraga na internetu vodi do pjesme “Karadžiću, vodi Srbe svoje”.

To je pjesma koja se pojavila na videosnimku tokom napada na džamiju u Christchurchu na Novom Zelandu 15. marta 2019. godine kada je poginula 51, a ranjeno više od 20 osoba, a navodno je snimljena tokom 1995. godine.

Prema mišljenju istraživača, ona predstavlja “antimuslimansku himnu”, odnosno pjesmu kojom se poziva bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić da povede “svoje Srbe” protiv “ustaša i Turaka”.

Uz pozdrave “generalu Mladiću” i poruku kako “jednog dana Drina Srbe razdvajati neće”, profil pod nazivom “Ognjen” koristeći #removekebab ističe naklonost ka Četničkom pokretu.

“Za kralja i otadžbinu – sloboda ili smrt”, ističe se u objavama s ovog profilu uz simboliku nacističkog orla – simbola koji je koristila Nacistička partija, a danas upotrebljavaju brojni supremacisti.

Opisujući muziku kao centralni element deničarskog ekstremizma, Hans-Jakob Schindler, viši direktor Projekta suzbijanja ekstremizma, za BIRN BiH navodi kako je napad u Christchurchu bio prikaz nasilnog desničarskog ekstremizma.

“Napad u Christchurchu bio je performans”, kazao je Schindler, pojašnjavajući kako je muzika bila jako bitan dio tog performansa.

Prema mišljenju Schindlera, negiranje događaja iz prošlosti jedna je od svojstvenih osobina pripadnika desničarskih organizacija.

“Za njih je fundamentalno negiranje holokausta u smislu opravdanja antisemitizma uprkos svim dokazima”, naveo je Schindler, dodajući kako pretpostavlja da negiranje genocida u Bosni i Hercegovini ima sličnu funkciju.

Narativi negiranja, prema riječima Emira Suljagića, “opasni su jer zagađuju atmosferu na svakodnevnom nivou” u BiH, ali i jer ukazuju na amplificiranje ovih narativa kroz regionalne i globalne desničarske grupe.

“Negiranje genocida u BiH i genocidne operacije u Srebrenici je integralni dio svih desničarskih platformi u regionu… Ovo negiranje je sastavni dio tih platformi na isti način na koji je negiranje bilo sastavni dio ideologije, koji je dovela do masakra u Christchurchu u Novom Zelandu”, smatra Suljagić.

Nermina Kuloglija


This post is also available in: English (English)