MMKS: Odbijen zahtjev Dragoljuba Kunarca za prijevremeno puštanje na slobodu

Dragoljub Kunarac u sudnici Haškog tribunala 9. marta 1998. Foto: EPA PHOTO ANP-POOL/Jasper Juinen.

Predsjednik Mehanizma sudija Carmel Agius je naveo u odluci da, iako Kunarac ispunjava uslove za prijevremeno puštanje na slobodu, “mnogi faktori se kose s tim”.

“Kunarčev neuspjeh da u dovoljnoj mjeri pokaže rehabilitaciju i težina njegovih zločina u velikoj mjeri pretežu protiv njegovog prijevremenog puštanja na slobodu”, naveo je Agius u svojoj odluci, dodavši da nema dovoljno dokaza koji pokazuju uvjerljive humanitarne razloge za poništavanje ove negativne ocjene.

Mehanizam je i 2017. godine odbio Kunarčevu molbu za prijevremeno puštanje na slobodu.

“Iako je Kunarac izdržao dvije trećine svoje kazne na dan 1. novembra 2016., konkretne okolnosti njegovog predmeta, uključujući veliku težinu krivičnih djela, te činjenicu da Kunarac nije pokazao dovoljno znakova rehabilitacije, pretežu protiv njegovog prijevremenog puštanja na slobodu u ovoj fazi”, stoji u tadašnjoj odluci sudije Theodora Merona.

Prema Statutu MMKS-a, nakon izdržane dvije trećine kazne osuđenik ima pravo na pomilovanje ili ublažavanje kazne. Država u kojoj osuđenik izdržava kaznu, o tome obavještava Mehanizam, a predsjednik odlučuje o zahtjevu na temelju interesa pravde i pravnih načela.

U Pravilniku MMKS-a se navodi da prilikom utvrđivanja da li je primjereno osuđenog pomilovati, ublažiti mu kaznu ili ga prijevremeno pustiti, predsjednik uzima u obzir težinu krivičnog djela, postupa prema zatvorenicima u sličnoj situaciji, u kolikoj mjeri je zatvorenik pokazao da se rehabilitovao, kao i eventualnu značajnu saradnju zatvorenika s tužiocem.

Kunarac zvani “Žaga” i “Dragan” od 12. decembra 2002. godine se nalazi u Njemačkoj na izdržavanju zatvorske kazne po presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a Tužilaštvo BiH ga po tri tačke optužnice tereti za zločine protiv čovječnosti.

Kunarac je 1998. uhapšen i prebačen u Haag, gdje je osuđen na 28 godina zatvora za više silovanja u Foči, te za porobljavanje dvije žene, koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu.

Tužilaštvo BiH ga tereti da je, u svojstvu komandira specijalne jedinice Vojske Republike Srpske (VRS), zajedno s drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima “Žagine” jedinice, 27. i 28. jula 1992. godine, na području sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u okviru progona učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i u deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Optuženi Kunarac se tereti i da je učestvovao u paljenju kuća i imovine.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je u augustu prošle godine pisala kako epidemiološka situacija izazvana koronavirusom dodatno onemogućava pristup Kunarca Sudu BiH, kako bi se izjasnio o optužbama za zločine počinjene u Foči, te je u toku procedura upućivanja zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć nadležnom organu u Njemačkoj, u svrhu potencijalnog organizovanja ročišta.