Proteklih 12 mjeseci obilježila je pandemija koronavirusa što je značajno uticalo i na naš rad. Naš godišnji plan, nakon prva dva mjeseca godine, morali smo značajno prilagoditi novoj stvarnosti. Početkom marta naše smo izvještavanje podredili pandemiji, dok smo u isto vrijeme zadržali sve svoje fokuse.
Tako smo odmah na početku pandemije izvještavali o sporosti sa kojom pravosudni sistem usvaja strateške odluke koje bi mu omogućile ostvarenje prihvatljivih rezultata uprkos pandemiji. Fokus smo stavili, u skladu sa našom misijom, i na velike predmete ratnih zločina i korupcije i prvi ukazali na to da se s ovim mjerama suđenja neće nastavljati, a tokom godine smo nastojali i pratiti kako nova situacija utiče na preživjele žrtve ratnih zločina i njihove porodice.
EPP 2020. Foto: EPP
Dugogodišnji rad BIRN-a BiH na predmetima ratnih zločina ove godine prepoznat je i međunarodno. Nagrađeni smo Specijalnom nagradom European Press Prize zbog “napora i uspjeha u osiguravanju pravde za žrtve ratnih zločina”.
“Rad BIRN-a osigurava jedinstvenu arhivu svih suđenja za ratne zločine, kao i mnoge lične priče preživjelih, dokumentarne filmove o žrtvama seksualnog nasilja i porodicama nestalih, i brojna druga istraživanja i analitičke priče”, naveli su članovi žirija.
Objašnjavajući zašto je nagrada dodijeljena BIRN-u BiH, žiri je rekao da ima mogućnost da izdvoji “posebnu izvrsnost” u evropskom novinarstvu svake godine.
Članica žirija Alexandra Föderl-Schmid iz novina Süddeutsche Zeitung je kazala da BIRN BiH “zaista radi dobar posao”.
“Oni stvarno podržavaju istraživačko novinarstvo u BiH, a to je tamo težak zadatak”, rekla je Föderl-Schmid.
European Press Prize je jedna od najprestižnijih evropskih novinarskih nagrada koje se dodjeljuju novinarima i medijima iz 47 zemalja Vijeća Evrope. Nagrade se dodjeljuju u četiri kategorije – za istraživačke priče, istaknuto izvještavanje, komentar i inovacije – te Specijalna nagrada.
Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić kasnije tokom godine je pozvan da bude član pripremnog žirija European Press Prizea.
Ove godine smo odlučili da svoju građu skupljenu proteklih 15 godina rada podijelimo sa muzejima u BiH. Sadržaji BIRN-a BiH o suđenju Novaku Đukiću, generalu Vojske Republike Srpske koji je pred Sudom BiH proglašen krivim da je, kao komandant Taktičke grupe “Ozren” VRS-a, 25. maja 1995. naredio artiljerijskom vodu da iz topova granatira grad Tuzlu, uslijed čega je došlo do masakra na Kapiji, postali su dio muzejske građe Memorijalnog centra “Kapija” koji je otvoren u maju 2020. godine.
Na otvaranju u Tuzli prikazan je kratki dokumentarni film Admira Muslimovića i Džane Brkanić o zločinu na Kapiji u kojem je 25. maja 1995. godine ubijena 71, a ranjeno oko 200 osoba.
BIRN BiH je ove godine sa Memorijalnim centrom Srebrenica pokrenuo zajednički projekat “Životi iza polja smrti”. Tokom projekta novinarka Lamija Grebo će snimiti 100 svjedočanstava preživjelih genocida. Memorijalni centar i BIRN BiH ovim projektom žele povezati pojedinačna svjedočanstva s predmetima u kolekciji muzejske zbirke Memorijalnog centra, koje su do sada donirali preživjeli, te prikupiti nove artefakte i svjedočanstva.
Krajnji cilj projekta, koji finansira Vlada Kraljevine Holandije, jeste snimiti 100 svjedočenja, a zatim odabrati 20 priča koje će se koristiti zajedno s ličnim predmetima i predstaviti kroz stalnu izložbu u Memorijalnom centru.
Fotografija nastala tokom snimanja projekta “Životi iza polja smrti”. Foto: BIRN BiH
Ovo je bio iznimno važan projekt koji smo odlučili da pokrenemo na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici, kako bismo dali mali doprinos borbi protiv negiranja sudski utvrđenih činjenica. Direktor BIRN-a BiH je u julu dobio i priznanje Nino Ćatić za kontinuirano izvještavanje o Srebrenici. U susret godišnjici genocida objavili smo i TV emisiju koja govori o ultranacionalističkim narativima negiranja te kakve posljedice oni imaju na mlade u Srebrenici i BiH.
Ta emisija samo je jedna od ukupno 12 koje smo objavili. Jedna od emisija, na kojoj je radila zamjenica urednika Džana Brkanić, a koja se bavi olovskom ratnom bolnicom je ove godine proširena u dokumentarni film, koji je ove godine prikazan na Sarajevo Film Festivalu unutar BH Film programa.
Uprkos pandemiji, smanjenom broju suđenja i smanjenom radu u redakciji, novinari BIRN-a BiH su objavili više od 1.500 tekstova koji su u drugim medijima bili preneseni najmanje 7.700 puta te pratili više od 60 predmeta ratnih zločina pred Državnim sudom. Novinari i urednici BIRN-a BiH su u drugim medijima gostovali više od 120 puta kao stručnjaci za teme pravosuđa, ratnih zločina, korupcije, ekstremizma i stranog uticaja.
Uz dokumentarni film, emisije i veliki broj tekstova, objavili smo jedinu bazu podataka javnih nabavki u vezi sa pandemijom i ispratili potrošnju više od 60.000.000 KM javnog novca, te imali kampanju poziva građanima da nam jave probleme sa kojima se suočavaju usljed pandemije, te tako izvijestili o nepravilnostima u vezi sa radnim odnosima i javnim nabavkama.
Od početka pandemije BIRN BiH je pratio nabavke medicinske opreme. Baza za koju je podatke prikupljala Nermina Kuloglija sadrži podatke o nabavkama opreme od marta do kraja decembra 2020. godine i detalje o 680 tendera čija je ukupna vrijednost veća od 60 miliona maraka.
Ove godine je unaprijeđena i Baza službenih automobila na kojoj je radila Nejra Džaferagić i koja sada sadrži podatke o više od 11.000 službenih automobila u BiH i detalje tendera u vrijednosti većoj od 220 miliona maraka.
Ilustracija: BIRN BiH
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine pokrenula je posebnu internet stranicu gdje će trajno biti dostupno deset priča i emisija TV Justice iz serijala “Zaboravljene žrtve”, koji je tokom deset mjeseci 2020. godine omogućio žrtvama i njihovim porodicama da podijele ono što su preživjeli i na taj način skrenu pažnju javnosti i pravosuđa na zločine koji još uvijek nisu procesuirani, kako bi se pokrenule istrage i podigle optužnice protiv odgovornih.
Posebno smo izvještavali o posljedicama koje mjere izazvane koronavirusom imaju na najugroženije građane. Novinarka BIRN-a BiH Azra Husarić dobitnica je UNICEF-ovog priznanja za doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u Bosni i Hercegovini u kategoriji “internet rad” za 2020. godinu, za svoju priču o dječaku Harunu i njegovoj porodici koji su imali izazove s online nastavom.
Emina Dizdarević, novinarka BIRN-a BiH, dobitnica je prve novinarske nagrade “Srđan Aleksić”, za tekstove o izazovima marginalizovanih grupa u bosanskohercegovačkom društvu. Ona je pisala o nejednakostima sa kojima se suočavaju LGBTQ osobe u BiH prilikom prijave protesta, zatim radikalizaciji mladih na internetu, te dugom čekanju žrtava ratnih zločina na pravdu.
Istraživački rad BIRN-a BiH u toku proteklih 12 mjeseci doživio je ekspanziju. Serijal o ruskom uticaju i ekstremnim grupama glavnog i odgovornog urednika Semira Mujkića nagrađen je prvom nagradom EU za istraživačko novinarstvo. U toku ove godine objavljen je i nastavak istraživanja, gdje smo pisali o izgradnji male hidroelektrane kod Han-Pijeska, posla od oko tri miliona maraka povjerenog istaknutom članu ruskog bajkerskog kluba “Noćni vukovi”.
Krajem novembra BIRN BiH je objavio veliko istraživanje Džane Brkanić o izgradnji bunara i džamija u Africi za koje je novac prikupljan u BiH. Istraživanje je pokazalo da se značajna količina od oko četiri miliona maraka prikupljala u gotovini i na način neuobičajen za humanitarne organi-zacije. Dio istraživanja su u Nigeriji uradili lokalni novinari.
Novinari Haris Rovčanin, Albina Sorguč, Nermina Kuloglija, Lamija Grebo i Marija Taušan su u četiri istraživanja u haškim arhivama pravosnažno okončanih postupaka pretraživali podatke o oso-bama koje se spominju u dokumentima i svjedočenjima o zločinima u Srebrenici, Sarajevu, Prijedoru i Prozoru koji uprkos dokazima nikada nisu procesuirani pred domaćim pravosuđem.
U tekstovima Kuloglije o djelovanju desničarskih organizacija u Prijedoru i Mostaru novinari BIRN-a BiH otkrili su prisustvo zloglasnih ultradesničarskih organizacija “Krv i čast” i “Combat 18” koje su u nekim zemljama zabranjene ili proglašene terorističkim organizacijama te desničarsku grupu skinheadsa koji se dive ukrajinskom Azovu, vojnoj formaciji koja inspiriše ultradesničare širom svijeta. Dio istraživanja urađen je u saradnji sa novinarima koji rade u Ukrajini.
Na osnovu istraživanja o zloupotrebama tokom pandemije pokretane su provjere. Nakon priča o izgradnji izolatorija u Srebreniku koja je povjerena firmi lokalnog vijećnika, te priče Sorguč o kupovini maski od sina kantonalne zastupnice u Sarajevu, tužilaštva u Tuzli i Sarajevu formirala su predmet. U oba slučaja u konačnici su donesene naredbe o neprovođenju istrage.
U jednom od istraživanja BIRN BiH je otkrio da je više od polovine od ukupno 330 miliona maraka, novca prikupljenog za parkiranje na carinskim terminalima, tokom posljednje decenije, završilo na računima tridesetak privatnih firmi, dok zviždača koji je upozorio na nepravilnosti u ovom procesu tužilaštvo nije saslušalo duže od godinu dana.
Uprava za indirektno oporezivanje je protiv zviždača Emira Mešića u vrijeme kada je razgovarao sa novinarima pokrenula jedan, a nakon objave teksta još jedan disciplinski postupak. Zbog razgovora sa nama Mešić je bio degradiran na niže radno mjesto, dok je u drugom postupku dobio otkaz zbog teže povrede radne dužnosti. Novinari BIRN-a BiH izvještavali su i o nedovoljnoj zaštiti zaštićenih prijavitelja korupcije.
To nas dovodi do jednog od ključnih fokusa našeg rada ove godine, što je ukazivanje na politizaciju u pravosuđu. Novinari BIRN-a BiH izvještavali su o svim aferama u pravosuđu, koje su uz pritisak međunarodne zajednice, rezultirale značajnim pomacima – od usvajanja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, do promjena u sastavu VSTV-a.
Broj posjetilaca stranice Detektor.ba se u 2020. godine gotovo udvostručio u odnosu na godinu ranije. Videi na Facebook stranici imali su gotovo tri miliona pregleda.
Zbog toga smo vam zahvalni. Na povjerenju i prepoznavanju našeg truda i posvećenosti. Zahvalni smo i našim donatorima i partnerima bez čije podrške ne bismo mogli da radimo posao za vas.
Redakcija BIRN BiH. Foto: BIRN BiH
Naredne godine nastavljamo sa istim fokusima.
U kontekstu ratnih zločina pratimo koliko će revidirana Strategija donijeti ubrzanje procesuiranja ratnih zločina, a u maju vam donosimo dvije krucijalne presude iz Haaga – Ratku Mladiću, te Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću. Druga presuda posljednja je prilika u Haagu da se utvrdi uloga Srbije u ratovima u BiH i Hrvatskoj.
Pravosuđe nećemo samo pratiti u kontekstu ratnih zločina, pratit ćemo procesuiranje korupcije – svih predmeta u vezi sa pravosuđem i disciplinskim postupcima. Nadgledat ćemo rad novog saziva VSTV-a i donošenje strateških zakona – poput zakona o VSTV-u i o sukobu interesa. Posebnu pažnju posvetit ćemo najmarginalizovanijim grupama – žrtvama zločina, porodicama nestalih, lju-dima u pokretu, zviždačima…
U proteklim godinama smo se fokusirali na desničarske grupe i grupe koji promoviraju mržnju u javnom prostoru u BiH – namjeravamo da nastavimo ova istraživanja ukazujući na jedan od ključnih tranzicijskih problema u BiH.
S obzirom na povećanu uključenost međunarodne zajednice bit će zanimljivo pratiti koliko će priti-sak biti na pravosuđe da zaista djeluje kao korektiv društva, u pogledu transparentnosti, pro-cesuiranja korupcije, ali i rada na predmetima ratnih zločina i terorizma. Ovih 12 mjeseci obilježili su užasni rezultati – najmanji broj podignutih optužnica za ratne zločine u proteklih 15 godina te loši rezultati u procesuiranju korupcije – mi ćemo vam donijeti sve rezultate i naredne godine. Budite s nama.