Analiza

Još jedna godina u kojoj Tužilaštvo BiH ima više tužilaca nego optužnica za zločine

Još jedna godina u kojoj Tužilaštvo BiH ima više tužilaca nego optužnica za zločine

29. Decembra 2020.11:12
29. Decembra 2020.11:12
Za 12 mjeseci ove godine, 29 tužilaca Državnog tužilaštva koji rade na predmetima ratnog zločina podiglo je devet optužnica protiv 25 osoba, što je upola manje optužnica u odnosu na 2019. godinu. Sud Bosne i Hercegovine je za ratne zločine pravosnažno osudio devet osoba na ukupno 93 godine i devet mjeseci zatvora.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je u zadnje tri godine utvrdila trend smanjenja broja podignutih optužnica, kao i broja osoba optuženih za ratne zločine. Tokom 2018. godine 28 tužilaca je optužilo 62 osobe u 27 predmeta, a u 2019. je 27 tužilaca u okviru 22 optužnice optužilo 32 osobe.

Sutkinja Joanna Korner je u svom posljednjem izvještaju u septembru ove godine ukazala na probleme da Tužilaštvo BiH podiže optužnice protiv lica za koje se zna da nisu dostupna pravosudnim organima u državi, odnosno protiv osoba koje se već nalaze na izdržavanju dugotrajne kazne zatvora za ratni zločin.

“Zbog niza prepreka uspješnom krivičnom gonjenju navodnog počinitelja koji nije dostupan organima krivičnog gonjenja BiH – a posebno oni koji se nalaze u državi s kojom ne postoji sporazum o izručenju – moguća korist od podizanja optužnice protiv takvog počinitelja u principu ne opravdava ni utrošak vremena ni utrošak resursa”, navodi se u Izvještaju sutkinje Korner “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH”.

Tužilaštvo BiH je i ove godine optužilo osobu koja već služi dugotrajnu kaznu zatvora za ratni zločin. Sredinom septembra je potvrđena nova optužnica protiv Predraga Bastaha za ratne zločine u Vlasenici. On se, kao nekadašnji pripadnik rezervnog sastava Stanice javne bezbjednosti (SBJ) Vlasenica, trenutno nalazi na izdržavanju 22-godišnje kazne zatvora za ratne zločine.

Prema sutkinji Korner, ne bi trebalo podizati optužnice protiv osoba koje su već osuđene za ratne zločine u ranijem postupku, ukoliko se optužnicom ne terete za komandnu odgovornost za zločine takvih razmjera da interes javnosti zahtijeva da se pozovu na odgovornost i da će izrečena krivičnopravna sankcija produžiti kaznu zatvora na koju su već ranije osuđene.

Regionalna saradnja na papiru


Sudnica Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Uprkos upozorenjima međunarodnih pravnih stručnjaka, od 25 optuženih osoba u 2020. godini dvije su nedostupne pravosudnim institucijama jer se nalaze na području Crne Gore i Srbije. Osam optuženih ima državljanstvo Srbije.

Regionalna saradnja između tužilaštava u predmetima ratnih zločina je problem koji traje više od dvije decenije i predstavlja veliku prepreku za procesuiranje ratnih zločina. Saradnja postoji formalno i teorijski, ali u praksi tužioci vrlo malo sarađuju, o čemu je BIRN BiH ranije izvještavao.

Tokom 2020. godine, Sud BiH i Interpol su raspisali potjernice za devet osoba koje su optužene za ratne zločine počinjene u Zvorniku, Bihaću, Foči, Vlasenici, Višegradu i Sanskom Mostu.

Jedna od potjernica Interpola bila je raspisana za Mirkom Vrućinićem, kojeg optužnica tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. na području Sanskog Mosta, nakon što je on napustio Bosnu i Hercegovinu krajem augusta ove godine, neposredno pred ročište u Državnom sudu na kojem je njegova Odbrana trebala dati završnu riječ.

Revidiranom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina je uvedena nova mjera podnošenja izvještaja Nadzornom tijelu u vezi sa stanjem u oblasti regionalne saradnje od strane svih institucija nadležnih za ovu oblast, te održavanje sastanaka između tužilaštava u BiH kao bi se sagledalo stanje u oblasti saradnje i koordinisale aktivnosti.

S obzirom na postojanje jasne opredijeljenosti BiH da se najsloženiji predmeti ratnih zločina procesuiraju pred Sudom i Tužilaštvom BiH, a da se predmeti koji se ocijene kao manje složeni procesuiraju pred kantonalnim, odnosno okružnim sudovima i tužilaštvima entiteta i Brčko distrikta, jedno od najvažnijih pitanja u vezi sa efikasnim procesuiranjem predmeta ratnih zločina jeste pitanje upravljanja predmetima, odnosno raspodjele predmeta, stoji u Revidiranoj strategiji.

“Neravnomjerna raspodjela predmeta te procesuiranje manje složenih predmeta od strane Tužilaštva BiH i Suda BiH su, između ostalog, jedan od uzroka neefikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina i proteka prvobitnog roka od sedam godina predviđenog Strategijom”, navedeno je u Strategiji.

I Državni sud u svojim odlukama podsjeća da je cilj Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina, između ostalog, i težnja da se svi resursi kojima raspolaže ovaj sud prvenstveno usmjere na procesuiranje najsloženijih predmeta ratnih zločina.

Tako je Državni sud u decembru donio rješenje da se postupak protiv Ivana Đurića, kojeg Tužilaštvo BiH sumnjiči za zločin počinjen nad civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u logoru “Luka”, vodi pred Osnovnim sudom Brčko distrikta, u skladu s Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, jer se radi o manje složenom predmetu.

“Uzimajući u obzir činjenicu da se radi o manje složenom predmetu, vođenje krivičnog postupka prenosi se na mjesno nadležni sud radi ispunjenja obaveza predviđenih Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina”, naveli su iz Suda Bosne i Hercegovine.

Prema informacijama iz Suda BiH, posljedice krivičnog djela koje se osumnjičenom stavlja na teret nisu takvog intenziteta kao posljedice krivičnih djela koja se procesuiraju, odnosno koja bi se, u skladu sa Strategijom, trebala procesuirati pred Državnim sudom.

Jedna optužnica za genocid – optuženi nedostupan

Sud BiH. Foto: BIRN BiH

Sutkinja Korner u Izvještaju naglašava da, uprkos tome što je Tužilaštvo BiH ranije podiglo optužnice protiv niza visokorangiranih počinilaca, tužioci još uvijek Državnom sudu na potvrđivanje podnose optužnice koje ne ispunjavaju kriterije Državne strategije za vođenje postupka pred Sudom BiH.

Tokom ove godine pet osoba je optuženo po komandnoj odgovornosti, dok je 11 optuženih bilo nižeg vojnog ili policijskog ranga.

U junu ove godine počelo je suđenje Miletu Ujiću, nekadašnjem zamjeniku komandanta Rogatičke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog 1992. i 1993. na području Rogatice. Tužilaštvo BiH je protiv Ujića podiglo optužnicu u januaru 2020. godine.

Zorana Malinića, bivšeg komandanta bataljona Vojne policije 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu VRS-a nastanjenog u Beogradu i državljanina Srbije, Državno tužilaštvo tereti za pomaganje u srebreničkom genocidu, i ovo je ujedno jedina optužnica za genocid podignuta ove godine.

Državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Radomira Nedića i Ratka Đurkovića, bivših komandanata VRS-a, zbog zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika koji su počinjeni kod Teočaka (općina Ugljevik) 1992. godine. Nedić se tereti u svojstvu komandanta Prve majevičke brigade VRS-a, a Đurković kao komandant Prvog bataljona ove brigade.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Brane Petkovića, komandanta Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Srpske opštine Goražde, zbog propuštanja da poduzme nužne i razumne mjere da spriječi ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen u maju 1992. godine u naselju Lozje – Kokino Selo.

Također tri optužnice koje je Tužilaštvo podiglo u decembru 2019. godine – protiv Tadije Mitrovića, Ljubana Ećima, koji živi u Beogradu, i Jugomira Marčetića – Sud BiH je početkom 2020. odbio.

Jedna presuda za Srebrenicu

Srećko Aćimović. Foto: BIRN BiH

BIRN BiH je ranije pisao o tome u kojoj mjeri će pandemija izazvana koronavirusom ostaviti posljedice na brojne postupke u sudovima, gdje su suđenja u predmetima s više od pet optuženih obustavljena duže od osam mjeseci.

Predmeti s velikim brojem optuženih još uvijek se neće moći voditi pred Državnim sudom zbog manjka kapaciteta, što će dodatno usporiti procesuiranje ratnih zločina i postizanje pravde koju žrtve čekaju godinama.

Sud BiH je u 2020. godini donio ukupno 12 presuda, od kojih je pet nepravosnažnih i sedam pravosnažnih. Jedna od nepravosnažnih presuda koje je Državni sud donio ove godine jeste ona izrečena Srećku Aćimoviću, koji je osuđen na devet godina zatvora zbog genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici.

Nepravosnažno je osuđeno osam osoba na ukupno 52 i po godine zatvora, dok su dvije osobe oslobođene.

Državni sud je pravosnažno osudio devet osoba na ukupno 93 godinu i devet mjeseci zatvora, dok je osam osoba oslobođeno.

Najvišu kaznu zatvora Državni sud je izrekao Radomiru Šušnjaru. On je osuđen na 20 godina za učešće u zločinima počinjenim 1992. na području Višegrada, uključujući ubistva 26 civila zatvorenih u kući u Pionirskoj ulici, gdje je pet osoba uspjelo preživjeti.

Pravosnažna presuda s najnižom zatvorskom kaznom – u trajanju od jedne godine – izrečena je bivšem pripadniku Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Vici Bebeku, koji je osuđen za zločine počinjene nad civilima zatočenim u Vojno-istražnom zatvoru (VIZ) u Ljubuškom.

Emina Dizdarević